Brigadni general dr. Zdilar: naši su vojni liječnici visoko educirani

22.10.2018.

„Vlada je osigurala 35 milijuna eura iz EU fondova i raspisat će se natječaj za helikoptere te će Hrvatska vrlo brzo imati helikoptersku službu sličnu onoj u Njemačkoj“, izjavio je uz ostalo predsjednik Vlade RH Andrej Plenković za vrijeme nedavne saborske rasprave o zahtjevu oporbenih zastupnika za opozivom ministra zdravstva Milana Kujundžića.

Unatrag 15-ak godina više puta čule su se slične najave i inicijative s tim da je čak za vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade na snazi bio i pilot projekt hitne medicinske helikopterske pomoći u kojoj je bila angažirana jedna talijanska tvrtka. No, taj projekt nije zaživio jer su ga kasnije HDZ-ove Vlade ocijenile nepotpunim i skupim.

Za svo to vrijeme hitnu medicinsku helikoptersku službu obavljaju djelatnici MORH-a u čijem su timu i vojni liječnici. Dakle, uz bolničke liječnike, one iz primarne zdravstvene zaštite i one koji rade u privatnom zdravstvenom sektoru, u hrvatskom liječničkom korpusu su i liječnici zaposleni u Hrvatskoj vojsci za koje javnost ima priliku čuti tek pokatkada kada je riječ o nekim iznimnim događajima, mirovnim misijama ili pak medicinskim intervencijama u helikopterima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji pomažu hrvatskom otočnom stanovništvu da što prije dođu do bolnica na kopnu, odnosno u Rijeku ili Split. Jadan takav izniman događaj dogodio se ovog kolovoza kada je u helikopteru HRZ-a liječnik natporučnik HV-a Roko Hatvalić porodio gospođu s Raba čija se djevojčica požurila doći na svijet negdje u oblacima između Raba i Rijeke gdje ih je čekao liječnički tim, kojemu je na kraju pripala samo slatka briga da majku i bebu „ugoste“ u bolnici, prije negoli se vrate na svoj Rab.

U Hrvatskoj vojsci radi 100-injak liječnika i oko 150 medicinskih sestara i tehničara

U hrvatskim Oružanim snagama zaposleno je 100-injak liječnika i oko 150 medicinskih sestara i tehničara i svi prolaze vrhunske edukacije i treninge, navodi savjetnik načelnika Glavnog stožera OSRH za zdravstvo, brigadni general dr. Boris Zdilar. Oružane snage posjeduju 20-¬ak ambulanti i dvije vojno¬ zdravstvene ustanove – Zavod za zrakoplovnu medicinu, smješten u KB-u Dubrava u Zagrebu i Zavod za pomorsku medicinu u Splitu u kojem je i barokomora. U bazi na Krku i Divuljama imamo 24-satnu pripravnost, a liječnici koji žele sudjelovati u hitnim medicinskim letovima prolaze i educiraju se kroz hitne prijeme u KB Sv. Duh i KBC Split. Također obilaze i rađaonice, hitnu pedijatriju, a sve da bi bili potpuno educirani za sve vrste medicinske pomoći. Tečajevi se organiziraju u suradnji sa Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu u Ludbregu, Karlovcu, Splitu. Zdilar kaže da se nastoje proći i ostali tečajevi ALS i ATLS kao i napredni ITLS u centru izvrsnosti u Budimpešti. Uz sve to naši liječnici prolaze i tečaj u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) u Fužinama. Nakon tečajeva dobiju 3-godišnju licencu za hitne medicinske letove.

Mladi liječnici mogu ući u sustav i bez završenog stručnog ispita i dozvole za samostalan rad

Visoko educirani vojni liječnici, kaže dr. Zdilar, trebaju nam i za mirovne misije u kojima Hrvatske oružane snage imaju svoje vojnike. Vojska je prilagodila i sustav kako bi mladi liječnici u manje od tri mjeseca prošli i dragovoljni vojni rok te skraćenu temeljnu vojnu izobrazbu za časnike zdravstvenog smjera. Pogodnost je da mladi liječnici mogu ući u sustav i bez završenog stručnog ispita i dozvole za samostalan rad. Polugodišnji pripravnički staž mladi liječnici mogu obaviti u vojsci, a za to vrijeme primat će punu plaću. Vojska ima dogovoreno stručno usavršavanje i održavanje liječničkih licenci s civilnim bolnicama. Brigadni general Zdilar osobno je dobar primjer kako to funkcionira s obzirom na to je od 90-ih u vojnom sustavu, a svo vrijeme radi i kao kirurg u bolnici Sv. Duh u Zagrebu. Bio je liječnik u legendarnoj 4. GBR-u te načelnik saniteta ZP-a Split, pod zapovjedništvom generala Ante Gotovine. Stoga ne čudi njegovo znanje i zauzimanje za boljitak vojnog saniteta. U tijeku je i suradnja sa Hrvatskim zavodom za hitnu medicinsku pomoć.

U 2017. posade 91. zrakoplovne baze stacionirane u Zračnoj luci Rijeka na otoku Krku imale su 351, dok su one 93. zrakoplovne baze stacionirane u vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama u prošloj godine imale 462 intervencije.
vrh stranice