17.01.2019.
Hrvatska liječnička komora neupitno stoji iza Stručnog mišljenja koje je pripremila Komisija za stručni nadzor. Ono je objektivno i nepristrano te zasnovano na činjeničnim dokazima iz medicinske dokumentacije i iskaza liječnika koji su medicinski zbrinjavali dječaka. Mišljenje je pripremano i pisano prema svim pravilima liječničke struke i prema međunarodnim smjernicama za liječenje djece.
Komora nije i neće komentirati povijest bolesti ili tijek liječenja preminulog dječaka niti detalje Stručnog mišljenja. Liječnička komora rukovodi se obvezom čuvanja liječničke tajne te poštivanjem Kodeksa medicinske etike i deontologije, Zakona o zaštiti prava pacijenata i Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
1. ŠTO JE STRUČNO MIŠLJENJE KOMISIJE ZA STRUČNI NADZOR HLK-a?
Stručno mišljenje je ocjena sukladnosti postupaka liječnika u zdravstvenom zbrinjavanju pacijenta s pravilima struke.
Hrvatska liječnička komora, temeljem svojih javnih ovlasti i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o liječništvu i Pravilnika o stručnom nadzoru, nadzire stručni rad liječnika koji sudjeluju u pružanju neposredne zdravstvene zaštite.
U slučaju smrti dječaka G. B. iz Metkovića, v.d. predsjednika HLK-a dr. sc. Krešimir Luetić oformio je Komisiju za stručni nadzor HLK-a. S obzirom na to da su nadzirani liječnici specijalisti pedijatrije i hitne medicine, Komisija je sastavljena od specijalista pedijatrije i hitne medicine i užih specijalista intenzivne medicine.
Stručno mišljenje sumira podatke prikupljene na temelju kompletne medicinske dokumentacije, razgovora obavljenih s liječnicima kao i iz pisanih očitovanja nadziranih liječnika. Ono je ocjena sukladnosti postupaka liječnika u zdravstvenom zbrinjavanju pacijenta s pravilima struke.
2. JE LI NETKO OD NADZIRANIH LIJEČNIKA ODBIO PREGLEDATI PACIJENTA?
Nitko od nadziranih liječnika, prema njihovim iskazima, nije odbio pregledati pacijenta.
3. ODREĐUJE LI STRUČNO MIŠLJENJE NEČIJU KRIVNJU ILI STUPANJ TEŽINE KRIVNJE?
Ne. Stručno mišljenje HLK-a isključivo je procjenjivalo je li liječenje dječaka iz Metkovića bilo provedeno prema pravilima struke. Stručno mišljenje Liječničke komore ne određuje ničiju eventualnu krivnju, stupanj težine te krivnje niti odgovornost za eventualnu smrt pacijenta. Ono je isključivo procjenjivalo je li liječenje dječaka iz Metkovića bilo provedeno prema pravilima struke. Stručno mišljenje Liječničke komore ne određuje ničiju krivnju niti odgovornost za smrt pacijenta, već je to u nadležnosti drugih institucija Republike Hrvatske. Stručno mišljenje činjenično procjenjuje sukladnost postupaka liječnika s pravilima liječničke struke. Nigdje u Stručnom mišljenju ne postoji stupnjevanje težine propusta bilo kojeg liječnika, niti stručno mišljenje na bilo koji način procjenjuje nečiju krivnju. Stručno mišljenje nigdje ne spominje termin „nesavjesno liječenje“. Stručno mišljenje utvrdilo je propuste u stručnom radu kod troje od 10 nadziranih liječnika.
4. JE LI PEDIJATRIJSKA ORDINACIJA U DOMU ZDRAVLJA U METKOVIĆU OPREMLJENA SUKLADNO PROPISIMA?
Liječnička komora nema ovlasti nadzirati razinu opremljenosti liječničkih ordinacija opremom i lijekovima. Ministarstvo zdravstva nas je izričito upozorilo da u stručnim nadzorima nemamo ovlast nadzirati opremljenost liječničkih ordinacija, pa stoga Stručno mišljenje Komore ne smije sadržavati odgovor na ovo pitanje. Ministarstvo zdravstva odgovorno je za provođenje nadzora nad opremljenošću liječničkih ordinacija, a za opremljenost domova zdravlja odgovorni su njihovi ravnatelji i županije koje su im osnivači.
Odgovornost za opremljenost liječničkih ordinacija u domovima zdravlja nose ravnatelji tih institucija kao i njihovi osnivači, tj. županije. Oni moraju dati odgovor na pitanja o opremljenosti pedijatrijske ordinacije u Metkoviću defibrilatorom, kisikom i infuzijama kao i npr. ampuliranim antibioticima penicilinom i cefalosporinima prve generacije, koje osnovna lista lijekova HZZO-a dopušta za ordinacije u primarnoj zaštiti.
5. KAKVA JE PROPISANA OPREMLJENOST LIJEČNIČKIH ORDINACIJA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI?
Opremljenost liječničkih ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uređena je Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/2011, NN 128/2012, NN 124/2015, NN 8/2016, NN 77/2018). Osnovna lista lijekova HZZO-a omogućava korištenje ampuliranih antibiotika širokog spektra (penicilin i cefalosporini prve generacije) u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite.
Što se tiče osnovne opreme lijekovima za sve ordinacije Pravilnik propisuje sljedeće: „komplet lijekova za terapiju anafilaktičkog šoka i potrebna oprema za održavanje vitalnih funkcija , bocu s kisikom s dozimetrom i raspršivačem i ampulirane lijekove sukladno potrebama djelatnosti koji moraju biti smješteni u ordinaciji….“.Jedan od najčešćih lijekova koji se propisuje u pedijatrijskim ordinacijama su upravo antibiotici. Osnovna lista lijekova HZZO-a dopušta korištenje ampuliranih antibiotika širokog spektra (penicilin i cefalosporini prve generacije) u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite. Odgovornost za opremljenost liječničkih ordinacija u domovima zdravlja nose ravnatelji tih institucija i njihovi osnivači, tj. župani i županijske skupštine.
6. SMIJE LI HLK TIJEKOM STRUČNOG NADZORA UZIMATI IZJAVE OD PACIJENATA, NJIHOVIH OBITELJI, EVENTUALNIH SVJEDOKA ILI DRUGIH ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA KOJI NISU LIJEČNICI?
Ne smije. Komisija HLK-a koja provodi stručni nadzor smije isključivo nadzirati liječnike i razgovarati s liječnicima. Komora nema ovlasti uzimati izjave od pacijenata, njihovih obitelji ili od eventualnih drugih svjedoka (npr. drugi pacijenti u čekaonici i dr.). Liječnička komora također nema nikakve ovlasti nadzirati rad ili uzimati izjave od zdravstvenih djelatnika koji nisu liječnici.
7. ZAŠTO SE U STRUČNOM MIŠLJENJU NE SPOMINJE SPORNIH „25 MINUTA“?
Istražiti što sve događalo tijekom boravka pacijenta u Domu zdravlja Metković posao je Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. HLK nije pravosudno tijelo ovlašteno provoditi istražne radnje.
Naime, odvjetnik jedne liječnice neistinito optužuje Komoru da njezino Stručno mišljenje ne spominje „spornih 25 minuta“ zbrinjavanja preminulog dječaka. Citiramo izjavu ovog odvjetnika: „Radi se o vremenu kada medicinska sestra nije omogućila pacijentu da uđe kod odabranog pedijatra do trenutka kada je on došao do druge pedijatrice. Gdje je njegov otac bio u tih 25 minuta? „
Ističemo kako Liječnička komora nije pravosudno tijelo ovlašteno provoditi istražne radnje, već je to posao Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Komora ne smije razgovarati s pacijentima, obiteljima pacijenata ili zdravstvenim djelatnicima koji nisu liječnici.
Dužnost je svakog građanina, pa tako i navedenog odvjetnika, da ako posjeduje bilo kakva dodatna saznanja vezana uz ovaj slučaj o tome informira Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Bilo kakva kaznena odgovornost i istražni postupci isključivo su u nadležnosti Državnog odvjetništva i pravosudnih tijela Republike Hrvatske.
8. KAKO JE STRUČNO MIŠLJENJE ZAVRŠILO U MEDIJIMA?
Zgroženi smo i zaprepašteni objavom Stručnog mišljenja u medijima. Komora se pridržava čuvanja liječničke tajne, stoga nije objavila Stručno mišljenje, nije ga dala novinarima niti je objavljivala detalje iz Stručnog mišljenja. Prema propisima HLK je Stručno mišljenje morala poslati Ministarstvu zdravstva, nadziranim liječnicima i ravnateljima institucija gdje su ti liječnici zaposleni.
Jedan portal objavio je tekst Stručnog mišljenje koji su potom prenijeli drugi mediji. Tumačenja Stručnog mišljenja objavljena u medijima od strane laika netočna su i nestručna , što je nanijelo štetu kako obitelji preminulog djeteta tako i svim uključenim liječnicima. Predstavnici Komore niti u jednom trenutku komunikacije s medijima nisu iznosili detalje iz Stručnog mišljenja.
Komora je po završetku nadzora objavila činjenicu da su kod troje liječnika utvrđeni propusti, ne navodeći njihove specijalizacije niti njihova imena. Iz tih podataka bilo je nemoguće zaključiti o kojim liječnicima se radi. Liječnička komora strogo se pridržavala i pridržava se obveze čuvanja liječničke tajne i čuvanja medicinskih podataka pacijenta. Liječnička komora rukovodi se poštivanjem Kodeksa medicinske etike i deontologije, Zakona o zaštiti prava pacijenata i Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
9. JE LI DOPUSTIVA JAVNA OBJAVA STRUČNIH MIŠLJENJA HLK-a?
Stručna mišljenja HLK-a sadrže detaljne informacije o bolesti i postupcima liječenja pacijenta, kao i cijeli niz osobnih podataka pojedinaca. Njihovo objavljivanje definirano je cijelim nizom zakona i podzakonskih akata, uključujući među ostalima i Zakon o zaštiti prava pacijenata te Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Pored toga, Državno odvjetništvo RH potvrdilo je u prosincu 2018. godine da je pokrenulo izvide u ovom slučaju.
S obzirom na kontinuirane zahtjeve javnosti i medija za objavom cjelokupnog mišljenja te optužbi da Komora „skriva mišljenje“, Komora je zatražila službeno tumačenje o dopustivosti javne objave Stručnog mišljenja od nadležnih tijela tj. Državnog odvjetništva i Ministarstva zdravstva. Zbog složenosti ovog slučaja, Liječnička komora pitanje o dopustivosti objave uputila je i Agenciji za zaštitu osobnih podataka te uredu Pučkog pravobranitelja. Komora još uvijek čeka službeno tumačenje navedenih tijela.
Jedino odgovornim i izuzetno opreznim postupanjem s dokumentima koji sadrže ovako osjetljive osobne podatke moguće je zaštiti kako interese obitelji pacijenta, tako i interese liječnika.
10. ŠTO JE UTVRDILA INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA?
Ministarstvo zdravstva je također izvršilo nadzor u Metkoviću. Njihove ovlasti su drugačije i uključuju opremljenosti i sudionike koji nisu samo liječnici. I ovaj nadzor je utvrdio propuste u liječenju.
Ministarstvo zdravstva je 27. prosinca 2018. u medijima objavilo da „je njihova zdravstvena inspekcija zaključila da liječnici u Metkoviću nisu na vrijeme prepoznali bolest niti težinu dječakova stanja te da su učinili brojne propuste pri liječenju dječaka i pripremi za transport u KBC Split“. Prema riječima člana inspekcije Ministarstva zdravstva propuste je učinilo svih šest nadziranih liječnika u Metkoviću, među kojima su i troje liječnika čije su propusti utvrđeni i u Stručnom mišljenju HLK-a.
11. JE LI ČINJENICA DA KOMORA NADZIRE RAD LIJEČNIKA SUKOB INTERESA?
Hrvatska liječnička komora ima zakonski definiranu javnu ovlast nadzirati stručni rad liječnika. Jedini stručnjaci koji mogu nadzirati stručni rad liječnika su upravo liječnici. Podsjetimo se da su i u sudskim postupcima upravo liječnici sudski vještaci u medicinskim predmetima.
12. KAKAV JE DALJNJI POSTUPAK?
Na temelju Stručnog mišljenja Povjerenstvo za stručni nadzor donijet će odluku o eventualnom pokretanju disciplinskog postupka pred Časnim sudom Komore. Utvrđeni stručni propusti u Stručnom mišljenju nemaju obilježje konačnih presuda, pa niti disciplinskih presuda. Eventualne kazne predviđene su Pravilnikom o disciplinskom postupku HLK-a te ih određuje Časni sud, ovisno o odluci u pojedinom predmetu.