29.06.2020.
Izdvojena tema: Mentalno zdravlje liječnika i ostalih radnika na prvoj crti tijekom pandemije COVIDA-19
Pandemija COVIDA-19 već ima velik utjecaj na mentalno zdravlje i dobrobit Europljana. Ljudi proživljavaju strah, brigu, stres, zbunjenost, frustraciju i anksioznost. Utjecaj pandemije COVIDA-19 na mentalno zdravlje možda će se potpuno shvatiti tek nakon više mjeseci ili godina. Liječnici i ostali radnici na prvoj crti obrane od virusa bili su izloženi izvanrednom stresu, koji je utjecao na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. Oni također doživljavaju simptome anksioznosti, depresije i nesanice, ali i stigmatizaciju.
Početkom svibnja ove godine CPME je zajedno s nekoliko zdravstvenih organizacija objavio zajedničku izjavu o utjecaju pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje. Naglašavaju da se zdravstvene i ostale radnike koji su izloženi dosad neviđenim teškim radnim uvjetima mora podržati pravilnim upravljanjem rizicima, osiguravanjem dovoljno ljudskih resursa, ohrabrivanjem, ali i poboljšanim pristupom psihosocijalnim uslugama. Trebalo bi razmotriti ograničavanje broja radnih sati, ne samo da bi se smanjio rizik od infekcije, već i da bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između posla i života, omogućavajući odmor i oporavak. Potpisnici su također istaknuli da je osiguravanje dostupnosti odgovarajuće osobne zaštitne opreme važno ne samo za fizičko, već i za mentalno blagostanje, jer daje snažniji osjećaj sigurnosti.
Također, liječnici i ostali radnici na prvoj crti često su stigmatizirani jer se smatraju nosiocima virusa. Svjetska zdravstvena asocijacija (WMA) i europske zdravstvene organizacije osudile su napade na zdravstvene radnike i zatražile su pokretanje kampanje za zaustavljanje dezinformacija vezanih za COVID-19 jer često povećavaju strah i paniku u stanovništvu. Stoga je od vitalnog značaja da vlasti jasno komuniciraju o rizicima i najnovijim kretanjima koja su povezana s izbijanjem epidemije. Nadalje, treba podići svijest o ključnoj ulozi zdravstvenih i ostalih radnika u prevladavanju epidemije.
Također, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na zdrave, sigurne i primjerene radne uvjete za zdravstvene radnike. Što se tiče mentalnog zdravlja, to znači odgovarajuću razinu osoblja i njihovu izmjenu u zdravstvenim ustanovama, mjere za smanjenje rizičnih čimbenika koji bi mogli ugroziti mentolno zdravlje, a to znači omogućavanje pristupa psihosocijalnoj podršci.
Povjerenica EU-a za zdravlje i sigurnost hrane gđa Stella Kyriakides, izjavila je da je mentalno zdravlje u ovoj krizi jedna od najvećih briga. Politike i usluge vezane uz mentalno zdravlje odgovornost su država članica EU. Uprava Europske komisije DG SANTE nedavno je u okviru Platforme zdravstvene politike EU-a poseban naglasak stavila na raspravu i razmjenu informacija o učincima COVIDA-19 na mentalno zdravlje europskih građana, ali i zdravstvenih djelatnika. CPME se pridružio ovoj mreži koju vodi Mental Health Europe.
Zajednička izjava zdravstvenih organizacija zaključuje da bi mentalno zdravlje trebalo biti sastavni dio svakog javnozdravstvenog odgovora na trenutnu i buduću pandemiju kako bi se spriječio psihosocijalni stres. Prevencija problema s mentalnim zdravljem, rana intervencija i pristup adekvatnoj podršci trebaju biti ugrađeni u bilo koji plan suzbijanja i oporavka nakon pandemije, jer će se u suprotnom povećati vjerojatnost rizika za mentalno zdravlje.
CPME bilten br. 32 na engleskom jeziku dostupan je ovdje.