16.05.2017.
Percepcija privatne inicijative u zdravstvu u javnosti nije pozitivna. Zato Hrvatska liječnička komora želi pružiti podršku svojim članovima i ojačati status svih onih koji su poduzetnici, zaposlenici ili suradnici u privatnom segmentu hrvatskog zdravstvenog sustava. S tim ciljem je osmišljena akcija 'Deset dana bez čekanja' koja će građanima omogućiti da upoznaju privatnu praksu jer će od 5. do 15. lipnja privatne zdravstvene ustanove diljem Hrvatske nuditi svoje usluge po povoljnijim cijenama. U razgovoru za Nacional ovaj veliki projekt najavio je predsjednik Hrvatske liječničke komore, dr. sc. Trpimir Goluža.
„Iako prvenstveno zastupamo interese i prava liječnika u Hrvatskoj jako nam je stalo do potpune održivosti hrvatskog zdravstvenog sustava“, naglasio je predsjednik Komore.
Istaknuo je i kako ovim projektom Komora želi hrvatskim građanima predstaviti širinu ponude i kvalitetu usluge privatnih zdravstvenih ustanova i destigmatizirati te argumentirano pobiti negativnu percepciju o privatnoj inicijativi u hrvatskom zdravstvenom sustavu koja u javnosti neupitno postoji.
„Dobar dio građana privatnike u zdravstvu doživljava neželjenom konkurencijom državnom zdravstvu, a privatnu zdravstvenu uslugu nedostupnim luksuzom namijenjenom samo iznimno bogatim pojedincima“, objasnio je dr.sc. Goluža i dodao kako razloge tome vidi u nedovoljnoj informiranosti, sklonosti predrasudama i lošim iskustvom koje nam je donijela privatizacija društvene imovine.
Rekao je i kako iskustva najrazvijenijih i najuspješnijih europskih i svjetskih zdravstvenih sustava ukazuju na to da je sinergija javnog i privatnog sektora u zdravstvu važan preduvjet stvaranja sveobuhvatnog, kvalitetnog, dostupnog i učinkovitog zdravstvenog sustava.
„HZZO ne prepoznaje i gotovo uopće ne koristi ljudski i infrastrukturni potencijal privatne zdravstvene prakse. Iako je u Hrvatskoj u privatnom zdravstvenom sektoru zaposleno gotovo 12 tisuća ljudi odnosno 16 posto svih zaposlenih zdravstvenih djelatnika i iako privatni sektor posjeduje oko 17 posto ukupne medicinske opreme u državi, HZZO za usluge privatnih zdravstvenih ustanova izdvaja samo 1,8 posto sredstava iz svog budžeta“, objašnjava dr. sc. Goluža u Nacionalu.
Kaže i kako je uvjeren da je prvenstveni interes svakog osiguranika efikasno dobivanje kvalitetne zdravstvene usluge. Upravo to im može ponuditi hrvatski privatni zdravstveni sektor.
„HZZO i privatnici trebaju se dogovoriti o zatvaranju financijske konstrukcije takve suradnje. Smatram da je moguć dogovor na obostranu korist. HZZO bi u slučaju dogovora plaćao samo medicinsku uslugu. Izgradnja, opremanje, kadroviranje, stručno usavršavanje, plaće i sve režijske troškove snosio bi vlasnik. Dakle državni proračun bi se dobrim dijelom rasteretio. Osim toga, rasteretio bi se i javni državni zdravstveni sustav čime bi se mogle bitno reducirati pojedine liste čekanja“, rekao je između ostalog predsjednik HLK-a.