Vrlo zapaženo izlaganje bilo je sudca Vrhovnog suda Marina Mrčele koji je s izvanrednim profesorom osječkog Pravnog fakulteta Igorom Vuletićem napisao knjigu „Liječnik i kazneno pravo“. Knjiga obrađuje informirani pristanak, pomaganje pri samoubojstvu, eutanaziju te kazneno djelo nesavjesnog liječenja. Cilj je opisanih zakonskih odredbi, postupaka i smjernica da se liječnik na sudu ne pojavi kao okrivljenik, odnosno kojim procedurama u radu to otkloniti.
Kazneno djelo nesavjesnog liječenja je značajno jer se njime štiti zdravlje bolesnika od nestručnih zahvata. No, ono je istodobno i prijeporno zato što postojanje opasnosti od kaznenog progona može utjecati na pojave poput defenzivne medicine pa tako posebno može izazvati opasnost za zdravlje pacijenta. Predmeti nesavjesnog liječenja vrlo su značajni i za sudsku praksu u kojoj se sudovi prilikom utvrđivanje kaznene odgovornosti oslanjaju na sudske vještake. U raspravi o toj temi prvi dopredsjednik/v.d. predsjenika HLK dr. sc. Krešimir Luetić upitao je da li se suci pri odabiru sudskog vještaka oslanjaju na njegovu potrebnu specijalizaciju za taj predmet ili inzistiraju na referencama.
Bitno je jedno i drugo, odgovorio je Mrčela.
Medicinsko pravo moramo staviti u pravni sustav jer to je uvjet bez kojega se ne može, rekao je pravni stručnjak dr. sc. Branko Brkić u izlaganju o pravu pacijenta za suodlučivanje i kazneno pravni postupak.
Odvjetnik Josip Mađarić govorio je o odgovornosti liječnika i zdravstvenih ustanova za liječničku pogrešku s komparativnim prikazom u SAD-u i Hrvatskoj. Pod naslovom „Kućni red stacionarnih zdravstvenih ustanova – prava i obveze pacijenata“ dr. sc. Jozo Čizmić iznio je niz propisa o kućnom redu koji su autonomni za svaku zdravstvenu ustanovu. Tim se pravilnicima propisuju razne sigurnosne mjere zaštite osoblja i imovine u vidu zabrana, naloga i ishođenja dozvola. Prof. Čizmić je ukazao na nelogičnost da Zakon o zaštiti prava pacijenata ne sadrži izrijekom odredbe o obvezama i odgovornostima, dok ih pravilnici sadrže, štoviše propisuju i sankcije za njihovo nepridržavanje.
Na skupu je u raspravama o liječničkoj tajni iznijet i podatak da zakonske odredbe ne priječe pacijentu da javno iznosi podatke o postupku svog liječenja, dok je s druge strane to liječnicima zabranjeno, osim kad za to imaju predhodno pribavljenu pisanu dozvolu pacijenta.
Na skupu je bilo riječi i o zaštiti osobnih podataka pacijenata u novim uvjetima GDBR uredbe, prisili prema zdravstvenom radniku kao i kaznenoj odgovornosti medicinskih sestara.
Sudac Ivica Veselić održao je predavanje o disciplinskim postupcima pred tijelima HLK-a i zastupanje pred časnim sudom HLK-a. Naveo je da je na hrvatskim sudovima malo predmeta protiv liječnika, a što se po objavama u medijima ne bi moglo zaključiti.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora dr. sc. Ines Strenja govorila je o zakonodavnoj proceduri u teoriji i praksi, naglasivši kako je za vrijeme zastupničkog mandata, predložila Saboru na donošenje dva zakonska prijedloga, no da nažalost nisu prihvaćeni. Naime, prvi zakonski prijedlog bio da u vezi s napadima na liječnike, odnosno da se to tretira kao kazneno djelo, a drugi koji je još uvijek na dnevnom redu je prijedlog da se izmjeni Zakon o reprezentativnosti po kojem bi Hrvatski liječnički sindikat kao nositelj djelatnosti postao reprezentativan i mogao pregovarati s Vladom o Kolektivnom ugovoru. Vladajući su izvijestili da Vlada priprema svoj zakon.
Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a prof. dr. Lada Zibar održala je predavanje na temu etički problemi u darovanju organa nakon cirkulacijske smrti.
Skup je pozdravio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić ističući zadovoljstvo organiziranjem komora u krovnu organizaciju. Rasprave s kongresa valja proanalizirati i nakon toga u razgovoru s Ministarstvom predložiti rješenja za bolje i učinkovitije funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava, rekao je.

Prvi dan kongresa bio je posvećen izlaganjima svih predstavnika komora u zdravstvu okupljenih u KOKOZ-u kao krovnoj organizaciji kojoj je cilj da zajedničkim radom pridonesu boljoj zakonskoj regulativi čitavog zdravstvenog sustava, boljem statusu zdravstvenih djelatnika, a sve na dobrobit hrvatskih građana u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu.
Uz HLK suorganizator 3. hrvatskog kongresa medicinskog prava je Pravni fakultet u Splitu.
Oba kongresa završavaju u nedjelju 24. ožujka kada se očekuje i donošenje zaključaka.