Europska Komisija izvijestila o stanju zdravlja i zdravstvene zaštite u Hrvatskoj

Na početku predstavljanja, nazočne su pozdravili viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj gđa Judita Cuculić Župa i Filip-Michal Domanski, predstavnik Glavne uprave Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) koji je prisutne upoznao s projektom „Stanje zdravlja u EU”. Profile zdravlja država članica s naglaskom na Hrvatsku te popratno izvješće predstavio je Bernd Rechl, koordinator i autor istraživanja koje provodi Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike.

Projekt „Stanje zdravlja u EU” provodi se u periodičnim ciklusima od dvije godine tijekom kojih se prikupljaju najnoviji dokazi u području zdravlja, koji se potom iznose u nizu sažetih, lako razumljivih izvješća kako bi se kreatorima politika, interesnim skupinama i zdravstvenim djelatnicima pružili konkretni i usporedivi podatci te omogućio uvid u stanje zdravlja i zdravstvene sustave u zemljama Europske unije.

Profili zdravlja država članica
Profil zdravlja države članice kratak je prikaz stanja zdravlja njezina stanovništva te ključnih čimbenika rizika, uz sažetu ocjenu uspješnosti zdravstvenog sustava u toj zemlji s obzirom na njegovu učinkovitost, dostupnost i otpornost.
Profile zdravlja država članica (njih 28 te Islanda i Norveške) izrađuju OECD i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike (eng. European Observatory on Health Systems and Policies) u suradnji s Europskom komisijom.
Profili su temeljni dio ciklusa „State of Health in the EU”. Dok se u izvješću „Ukratko o zdravlju: Europa” daje usporedan pregled za sve zemlje, profili sadržavaju ocjene prednosti i nedostataka zdravstvenih sustava pojedinačnih zemalja. Pri izradi profila primijenjene su standardna struktura i metodologija, ali sadržaj je prilagođen temama relevantnima za pojedinačne zemlje EU-a.
Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u Hrvatskoj za 2019.
Cijelokupni profil Hrvatske dostupan je na web stranici Europske komisije ovdje

Glavni zaključci

• Očekivani životni vijek u Hrvatskoj sve je dulji, ali i dalje zaostaje za prosjekom EU-a oko tri godine. Jedan je od razloga za tu postojanu razliku nedovoljna učinkovitost intervencija javnog zdravstva. Politike protiv pušenja nedovoljno su razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU-u. Stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom. Smrtnost koja se može spriječiti daleko je iznad prosjeka EU-a.
• Hrvatska je 2017. na zdravstvo potrošila 6,8 % svojeg BDP-a, što je mnogo manje od prosjeka EU-a od 9,8 %. Iako je istodobno i jedna od tri zemlje s najnižom potrošnjom u EU-u kad je riječ o potrošnji za zdravstvo po stanovniku, Hrvatska je zadržala relativno visok udio javne potrošnje, čime je postignuta visoka razina financijske zaštite. Međutim, razine javnog duga i dalje znatno ograničavaju javnu potrošnju za zdravstvo. Osim toga, samo je oko trećina stanovnika obvezna plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, čime se smanjuje osnovica prihoda zdravstvenog sustava.
  
• Na farmaceutske se proizvode odnosi velik udio potrošnje za zdravstvo, koji je mnogo viši od prosjeka EU-a. Među političkim inicijativama kojima se nastoji riješiti to pitanje je i uvođenje središnje nabave za bolnice, ali postoji mnogo prostora za dodatne mjere, kao što je povećanje udjela generičkih lijekova. Za razliku od toga, vrlo malen dio potrošnje za zdravstvo odnosi se na dugotrajnu skrb, koja je općenito nedovoljno razvijena. Imajući na umu starenje stanovništva, bit će važno povećati dostupnost dugotrajne skrbi u zajednici.
  
• Udio nezadovoljenih potreba za zdravstvenom skrbi u Hrvatskoj je manji od prosjeka EU-a, ali postoje znatne razlike među dohodovnim skupinama, što je znak mogućih problema u dostupnosti. Konkretno, nezadovoljene potrebe zbog zemljopisne udaljenosti u Hrvatskoj su veće nego u bilo kojoj drugoj državi članici. Osim toga, nezadovoljene potrebe među starijim osobama veće su od prosjeka EU-a. Moguće je poboljšati strateško planiranje ljudskih resursa. Iako je broj liječnika i medicinskih sestara posljednjih godina porastao, oni su nejednako raspoređeni po zemlji, a mnogi odlaze u inozemstvo ili će se uskoro umiroviti.
  
• Primarna skrb fragmentirana je i, po svemu sudeći, nedovoljno iskorištena u usporedbi s bolničkom i izvanbolničkom skrbi. Dodatni su problem duge liste čekanja za sekundarno i tercijarno liječenje. Ministarstvo zdravstva uvelo je 2017. sustav kojim se pacijentima za koje postoji sumnja da boluju od teških bolesti (kao što je rak) omogućuje ubrzan pristup specijalističkom pregledu nakon što ih na njega uputi liječnik obiteljske medicine. Prema trenutačno dostupnim informacijama, sustav je uspješno proveden.
  
• Nema dovoljno podataka o kvaliteti skrbi i učinkovitosti zdravstvenih tehnologija. Agencija za kvalitetu i akreditaciju osnovana je 2007., ali odnedavno djeluje u okviru Ministarstva zdravstva te ima ograničenu ulogu i kad je riječ o osiguravanju kvalitete i kad je riječ o akreditaciji. Dostupne informacije o kvaliteti skrbi pokazuju da ima mnogo prostora za poboljšanje zdravstvenog sustava.
  
• Ključni su problemi strateško planiranje i financiranje bolnica jer bolnice sustavno gomilaju znatne dugove. Iako je sustav plaćanja bolnicama reformiran, nekoliko pokušaja racionalizacije i restrukturiranja cijelog tog sektora stoji na mjestu, što je potaknulo izradu novog plana razvoja bolnica za razdoblje 2018.–2020.
  

Popratno izvješće
Uz zdravstvene profile država članica objavljuje se i popratno izvješće, u kojemu se predstavljaju najvažniji trendovi u transformaciji naših zdravstvenih sustava.
U popratnom izvješću izvode se opći zaključci na temelju zdravstvenih profila država članica. Naglasak je na zajedničkim ciljevima politike svih zemalja EU-a i utvrđivanju područja u kojima bi Europska komisija mogla dati svoj doprinos olakšavanjem uzajamnog učenja i razmjene primjera dobrih praksi.

U predstavljenom popratnom izvješću “Stanje zdravlja u EU 2019” izdvojilo se pet velikih trendova u transformaciji zdravstvenih sustava Europske unije:

1. Izbjegavane cijepljenja – velika je javnozdravstvena prijetnja u cijeloj Europi. Može se rješavati poboljšanjem zdravstvene načitanosti (edukacije), suzbijanjem dezinformacija i aktivnom uključenošću zdravstvenih radnika, koji kao pouzdani izvor informacija imaju najvažniju ulogu u podizanju osviještenosti i širenju ispravnih informacija
   
2. Digitalna transformacija promocije zdravlja i prevencije bolesti – razvoj digitalnih rješenja kako bi se informacije iz digitalnih izvora upotrijebile za isticanje ili rješavanje zdravstvenih problema (mHealth)
   
3. Nedovoljno podataka o dostupnosti zdravstvenog sustava – dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim sredinama i za migrirajuće stanovnike, razina neformalnih izdvajanja za zdravstvo, dostupnost preventivnih mjera
   
4. Prebacivanje zadataka (task shifting) kod zdravstvenih radnika – veliki je potencijal za povećanje fleksibilnosti zdravstvenog sustava (npr. prebacivanje određenih medicinskih postupaka s liječnika na medicinske sestre ili ljekarnike)
   
5. Dostupnost lijekova – osigurati sigurnu, učinkovitu i dostupnu terapiju lijekovima, odgovorno propisivanje i racionalnu potrošnju lijekova, održivost zdravstvenog sustava, poticanje istraživanja i inovacija u farmaceutskoj industriji.
   

Na kraju dvogodišnjeg ciklusa zdravstvena tijela država članica EU-a mogu zatražiti dobrovoljne razmjene sa stručnjacima uključenima u ciklus „Stanje zdravlja u EU-u” kako bi raspravili o rezultatima i mogućim političkim rješenjima.
U popratnom izvješću, koje se objavljuje uz zdravstvene profile država članica, donose se opći zaključci, utvrđuju poveznice sa zajedničkim prioritetima politike svih zemalja EU-a te istražuju mogućnosti za uzajamno učenje.