27.11.2017.
Bolesti krvožilnog sustava i rak uzrok su gotovo tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj, s dvostruko većom stopom od europske. Osim toga, neprovođenje reforme bolničkog sustava, golemi dugovi i ozbiljan manjak liječnika i medicinskih sestara, jer Hrvatska je među EU državama s najvećim kadrovskim deficitom, navode se kao najveći problemi hrvatskoga zdravstva u izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU, koja je nedavno predstavljena u Bruxellesu.
Da izvješče EK realno sagledava stanje zdravstva u Hrvatskoj, misli predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Trpimir Goluža, koji je nedavno za prvi program Hrvatskog radija kazao kako je ocjena iz Bruxellesa pogodila bit politike aktualne hrvatske zdravstvene administracije.
„To je politika nečinjenja, odnosno hibernacije. Naime, izrekom je u izvješću navedeno da Ministarstvo zdravstva mora preuzeti ulogu upravljanja sustavom. EK nas želi potaknuti da osmislimo politike koje će nas dovesti u puno bolju situaciju, naš život učiniti kvalitetnijim, a zdravstveni sustav rasterećenijim.“
Bolnički sustav opstaje na entuzijazmu
Izvješće je potvrdilo ono na što Hrvatska liječnička komora već duže vrijeme upozorava, a to je da nam kronično nedostaje medicinskih sestara i liječnika. „Situacija nije dobra, pogotovo u ruralnim sredinama. Sustav opstaje na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika i na radu već umirovljenih kolega liječnika. Ako po pitanju ljudskih potencijala u zdravstvu uskoro ne učinimo ozbiljan zaokret, doći će do nepovratnog urušavanja zdravstenog sustava“ poručio je dr. Goluža.
Izvješće navodi i da je očekivani životni vijek u Hrvatskoj 77,5 godina, za tri godine kraći od europskog prosjeka, a za četiri do pet godina kraći od drugih mediteranskih država, Italije, Španjolske, Grčke...
Isto tako je Hrvatska na osmom mjestu u EU-u po stopi smrtnosti koju se moglo izbjeći medicinskim intervencijama, i to osobito kod ishemijske bolesti srca te raka pluća, dojke i debelog crijeva koji u Hrvatskoj odnose najviše života, koji su se pravodobnom dijagnozom i liječenjem mogli spasiti.
Zato EK vidi reformu zdravstva u Hrvatskoj kao način da se Hrvatska u očekivanom trajanju i kvaliteti života i smanjenju zdravstvenih nejednakosti približi EU prosjeku.