17.11.2018.
I dok je ministar zdravstva Milan Kujundžić zadovoljan novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji po njemu uravnotežuje stvari u zdravstvenom sustavu i omogućuje bolju dostupnost zdravstvene zaštite, prvi dopredsjednik / v.d. predsjednika Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimir Luetić u svom je vrlo detaljnom predavanju pobrojio najbitnije probleme koje ni novi Zakon nije riješio, a bez kojih, kako je ocijenio neće biti ni očekivanog napretka u zdravstvenom sustavu.
Dr. sc. Luetić: Nužna je promjena sustava specijalističkog usavršavanja
Kao goruće stvari koje tište hrvatske liječnike, zbog kojih ih je 650 otišlo u razdoblju od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a 1600 ih je podiglo sve dokumente potrebne za odlazak, dr. Luetić naveo je ukidanje pripravničkog staža te neizvjesnosti kako će to biti nadomješteno, a što novi Zakon nije uredio. Isto tako, Zakon nije riješio ni plaćanje prekovremenih sati, kao ni model specijalizacija i mentorstva. Mali pomak, rekao je dr. Luetić učinjen je s obzirom na odštetu koju specijalisti moraju platiti ako se odluče napustiti ustanovu za koju su specijalizirali, pa sada ona maksimalno može iznositi 250.000 kuna.
Hrvatska liječnička komora izražava nezadovoljstvo i što još uvijek u Kaznenom zakonu stoji kaznena odredba o nesavjesnom liječenju, a za koju liječnik može dobiti i do 8 godina zatvorske kazne. Nasuprot tome, za ubojstvo iz nehaja Kazneni zakon propisuje do 5 godina, rekao je dr. Luetić dodajući da većina europskih zakonodavstava ne poznaje nesavjesno liječenje kao izdvojeno djelo.
Govoreći o pripravničkom stažu za kojeg se u anketi provedenoj među studentima završnih godina medicine, njih gotovo 90 posto izjasnilo da im je potreban, Luetić je naveo da je Komora Ministarstvu zdravstva predlagala da se staž odredi u trajanju od 12 mjeseci, tijekom kojeg bi se prošla obiteljska medicina, hitna, staž u rađaonici i na pedijatriji, te prošao obavezan ALS tečaj. Navodeći primjer Slovenije u kojoj liječnici licencu dobiju tek nakon završene specijalizacije, istaknuo je da imaju sekundarijat koji traje 24 mjeseca, te da bi i u Hrvatskoj trebalo razmisliti o tom modelu. Naši programi moraju biti postavljeni životno kada je riječ o specijalističkom usavršavanju na način da nam sadržaj bude bitniji od forme, da mladi liječnici specijalizanti što više nauče od svojih mentora. Upravo takav pristup zahtijeva i sasvim novi model mentorstva po kojem bi jedan mentor imao najviše 2 specijalizanta te za to bio adekvatno plaćen i odgovoran, uz obostrano ocjenjivanje.
HLK se zalaže za reformu specijalističkog usavršavanja i smatra da specijalizacije treba planirati po potrebama te da one moraju biti dodjeljivane na nacionalnoj razini i financirane iz jednog centralnog mjesta. Uz to se treba uspostaviti i registar ustanova za specijalističko usavršavanje. Upravo takav model uvela je i susjedna Slovenija, u kojoj liječnici nakon završene specijalizacije, ako se odluče na odlazak, moraju vratiti samo dio uloženog novca za njihovu specijalizaciju (naknada mentora, poslijediplomski studij, tečajevi), ali ne i plaću koju su tijekom te specijalizacije zaradili.
Novim Zakonom propušteno je legalizirati prekovremeni rad liječnika na kojem počiva naš zdravstveni sustav, a koji se ostvaruje u prevelikom volumenu zbog manjka izvršitelja. Radi se o oko 3 milijuna prekovremenih sati koje liječnici godišnje odrade. To se moglo učiniti na način da taj Zakon (ZZZ) jasno propiše mjesečne i godišnje limite te na taj način regulira predmetnu tematiku kao lex specialis u odnosu na Zakon o radu. Također, nije razrađen, a niti pojašnjen model kojim će se evaluirati rad, odnosno temeljiti najavljeno nagrađivanje liječnika.
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić izvijestio je da će se na informatizaciju zdravstvenog sustava u sljedeće četiri godine uložiti 125 milijuna kuna.
Dopredsjednica HLK-a dr. Ada Barić Grgurević nužnim smatra da taj sustav bude jedinstven jer u protivnom neće biti nikakvih poboljšanja. Unazad pet godina promijenila su se četiri ministra, a nije donijeta niti jedna mjera kojom bi se unaprijedio zdravstveni sustav na bilo koji način, navela je i predložila da zdravstvena administracija krene rješavati problem po problem.
Sudionici u raspravi istaknuli su i nužnost donošenja vremensko-kadrovskog normativa kako bi se mogli utvrditi kriteriji za vrednovanje natprosječnih rezultata djelatnika u zdravstvenom sustavu.
Predstavnici obiteljskih liječnika u raspravi su izrazili nezadovoljstvo zakonskim odredbama po kojima će dodjela koncesije ovisiti o županijskim skupštinama, a bez razrađenih korektivnih odredbi.
Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Slava Šepec upozorila je na još uvijek neriješeni status medicinskih sestara koje su završile visoko obrazovanje, odnosno da još uvijek nema koeficijenata za taj status. Uz to je navela i problem preopterećenosti medicinskih sestara kojih je svakim danom u sustavu sve manje.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da se zrcali rješenje o novom modelu specijalizacija, te o sekundarijatu koji bi bio uveden umjesto pripravničkog staža. Također je rekao kako smatra da konačno treba urediti pitanje prekovremenih sati koje liječnici odrade.