14.12.2016.
Podaci su nastali uparivanjem podataka HLK-a o broju izdanih potvrda za
odlazak u EU s podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)
o doktorima medicine koji trenutno nisu u radnom odnosu na teritoriju
RH te odgovarajućim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO) i Agencije za podršku informacijskim sustavima i tehnologijama
(APIS).
Najviše se odlazi u Veliku Britaniju i Njemačku
„To je kao
da je Hrvatska ostala bez KBC-a Osijek u kojem radi 515 liječnika ili KBC-a Rijeka u kojem je zaposleno 534 liječnika“ slikovito je predočio
novinarima predsjednik Komore dr. sc. Trpimir Goluža. Od 525 liječnika
koji su napustili Hrvatsku, većina je žena – 53 posto naspram 47 posto
muškaraca. Prosječna životna dob liječnika koji su otišli na rad u
inozemstvo je 39 godina. Naši liječnici najviše odlaze u Veliku
Britaniju, Njemačku, Irsku , Austriju i Švedsku.
Analiza podataka
pokazala je, među ostalim, da je od srpnja 2013. godine do danas
Hrvatsku napustilo više liječnika specijalista (304), no i onih bez
specijalizacije (221) - liječnika opće medicine. Među otišlim
specijalistima najveći je broj anesteziologa (53), slijede internisti
(34), psihijatri (33), radiolozi (26), ginekolozi (22) i opći kirurzi
(18). Od liječnika koji su napustili hrvatski zdravstveni sustav, njih
43 su doktori znanosti, a 16 magistri znanosti.
Nužno promijeniti zastarjeli koncept specijalističkog usavršavanja
"Činjenica
da je iz Hrvatske otišao 221 liječnik bez specijalizacije dokaz je da
je uvođenje mladih ljudi u sustav specijalizacija presporo i
neatraktivno, odnosno da su uvjeti započinjanja specijalizacija u
Hrvatskoj (tzv. „robovlasnički ugovori“) neprihvatljivi mladim
liječnicima. Vjerojatno i zbog toga napuštaju hrvatski zdravstveni
sustav, a da nisu za pravo niti zakoračili u njega. Nedvojbeno je da je
nužno promijeniti postojeći, neučinkoviti i zastarjeli koncept
specijalističkog usavršavanja, koji kao takav ne postoji više nigdje u
Europi. Liječnička komora je, zbog svih hrvatskih građana koji i u
budućnosti imaju pravo na kvalitetnu specijalističku zdravstvenu
zaštitu, izradila prijedlog Cjelovitog koncepta unaprjeđenja
specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Izradili smo i koncept
unaprjeđenja pripravničkog staža, tzv. stažiranja, koji ćemo predstaviti javnosti", naglasio je dopredsjednik HLK-a, dr.sc.
Krešimir Luetić.
Odlaskom najviše pogođeni KBC-ovi
Najviše
liječnika koji su napustili Hrvatsku otišlo je iz Zagreba (204) i
Primorsko-goranske županije (63), a najmanje iz Požeško-slavonske
županije (3). Što se tiče zdravstvenih ustanova odlascima liječnika su
najviše pogođeni klinički bolnički centri diljem Hrvatske, koje je u
posljednje tri i pol godine napustilo 124 liječnika. Opće bolnice
napustilo je 70 liječnika. Domovi zdravlja ostali su bez 71 liječnika, a
Zavodi hitne medicine bez njih 59.
Odlazak liječnika pitanje od nacionalnog interesa
"Kadrovska
devastacija zdravstvenog sustava ozbiljna je prijetnja sigurnosti i
prosperitetu hrvatske države. U pitanje se dovodi zdravlje hrvatskog
naroda. Ovaj problem nije sektorsko pitanje kojim bi se trebalo baviti
isključivo Ministarstvo zdravstva, to je problem od nacionalnog interesa
koji hrvatska Vlada treba shvatiti prioritetom u rješavanju državnih
pitanja. U protivnom Vlada premijera Plenkovića snosit će odgovornost za
ozbiljno i nepovratno urušavanje kvalitete pružanja zdravstvene skrbi
hrvatskim građanima. Ako se ubrzo ne poduzmu odlučne i konkretne mjere
za očuvanje kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva, kroz par godina
zdravlje će postati privilegija rijetkih, a ne pravo svih građana
Republike Hrvatske“, zaključio je predsjednik HLK-a dr.sc. Trpimir
Goluža.
Najavio je izradu dokumenta „Nacionalni program
očuvanja kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva“ u kojem će se
prikazati aktualno stanje, analizirati njegove uzroke i posljedice te
predložiti ključne mjere i smjernice za postizanje kadrovske održivosti
javnog zdravstvenog sustava, kao preduvjeta pune funkcionalnosti
hrvatskog zdravstvenog sustava u cjelini.