Komora predstavila cjeloviti koncept specijalističkog usavršavanja doktora medicine

„Svjedoci smo da se zadnjih nekoliko mjeseci počelo puno pisati i pričati o problemu specijalističkog usavršavanja doktora medicine u Republici Hrvatskoj. Nažalost, na taj problem se gleda vrlo površno, taj problem se ocjenjuje samo kroz jednu, jedinu točku, a to je obveza mladog specijalizanta, odnosno, mladog specijaliste prema matičnoj kući za koju je specijalizirao. Zato je Hrvatska liječnička komora odlučila ozbiljno pristupiti tom problemu, na tom pitanju radili smo nekoliko mjeseci i uspjeli smo stvoriti jedan vrijedan prijedlog koji može pomoći u rješavanju ovog kroničnog problema hrvatskog zdravstvenog sustava“, istaknuo je predsjednik Hrvatske liječničke komore, dr.sc. Trpimir Goluža.

Dr. Goluža također je nadodao: „Postojeći koncept specijalističkog usavršavanja doktora medicine datira iz prošlog stoljeća, iz 80-tih godina i jedno je od nasljeđa socijalizma. Taj koncept je zastario, taj koncept više ne postoji niti u jednoj razvijenoj zemlji Europske Unije, osim u Hrvatskoj i taj koncept je apsolutno zreo za promjenu“.

Komentirajući prijedlog novog cjelovitog koncepta specijalističkog usavršavanja doktora medicine, dr. Goluža naglasio je: „Dokument koji smo stvorili polazi od jedne važne činjenice, svrha specijalističkog usavršavanja liječnika mora biti stvaranje kvalitetnog, kompetentnog stručnjaka koji će vladati svim potrebnim znanjima i vještinama za uspješno pružanje specifične zdravstvene skrbi. Također, u novom prijedlogu koncepta predlažemo nacionalno raspisivanje specijalizacija u kojima bi i dalje specijalizacije raspisivala država, ali izravno prema specijalizantu. Želimo da se sve specijalizacije raspisuju u isto vrijeme, da ispiti koji se polažu budu u skladu s preporukama iz Europske unije. Smatramo da je nužno vođenje registra specijalizacija, specijalizanata i mentora, te kontrola sustava u svim njihovim parametrima“.

Doktor Davor Kust istaknuo je način na koji bi se mladi liječnici mogli zadržati u Republici Hrvatskoj: „Naglasio bih ovaj poticajni model, jer mi u Hrvatskoj nismo navikli na takav način, ali u razvijenim zemljama Europske unije je itekako razvijen. Oni znaju kako zadržati mlade liječnike. Nažalost ponude za odlazak dolaze na sve strane i te poticajne mjere su zaista potrebne. U državama Europske unije su ranije pokušali s represivnim metodama, međutim to je davno zaboravljeno“.

„Podaci koje imamo u Hrvatskoj liječničkoj komori govore da je prosjek godina kolega koji napuštaju sustav zabrinjavajuće nizak, on se kreće negdje oko 35 godina“, potvrdio je dr. Goluža.

Osvrnuvši  se na prošlu i sadašnju situaciju vezanu uz specijalističko usavršavanje doktora medicine dr. Relić kazao je kako od 2013. godine upozoravaju na manjkavosti vezane za specijalističko usavršavanje doktora medicine, no nažalost nisu naišli na razumijevanje tadašnje administracije. "Drago mi je u ime mladih liječnika da se nešto pokrenulo na razini konkretnog prijedloga. Pravilnik je od 2011. godine osam puta izmijenjen i dopunjen, što govori dovoljno o tome koliko je on manjkav i koliko se stvari ne trebaju riješavati na razini jednog Pravilnika, nego je novo cjelovito rješenje potrebno mladim liječnicima, zdravstvenom sustavu i na kraju najbitnijima, a to su pacijenti“, rekao  je dr. Relić.

„Naglasio bih jednu stvar, a to je da se stalno šalje kriva poruka. U javnosti se stalno govori o dosadašnjem modelu ugovaranja specijalizacija, kao modelu koji čuva kadrove u manjim sredinama i tako je taj model kroz posljednjih trideset godina doveo do potpune kadrovske devastacije. Mladi liječnici više uopće ne odlaze na specijalizacije pod ovakvim uvjetima, u najranijoj fazi napuštaju zemlju. To je problem i za sve naredne godine“, istaknuo je dr. Ivan Lerotić.