27.11.2019.
S obzirom na to da zdravstveni sustav i sadašnja kvaliteta zdravstvene skrbi funkcioniraju ponajviše zbog tri milijuna liječničkih prekovremenih sati godišnje, u slučaju da većina liječnika koji rade prekovremeno povuče tu suglasnost, zdravstveni sustav bi se suočio s ozbiljnim problemom.
Akcijom povlačenja suglasnosti Liječnička komora i Liječnički sindikat žele Vladi RH jasno i glasno ukazati na neodrživost Vladinog nečinjenja u zdravstvu i daljnjeg zatvaranja očiju pred rastućom kadrovskom, financijskom, infrastrukturnom i organizacijskom krizom. Ključni element ove krize, koji direktno utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite građanima, je nezadovoljavajući položaj liječnika, temeljnih nositelja zdravstvenog sustava te njihov izraženi manjak u pojedinim gradovima i regijama.
„U hrvatskom javnom zdravstvu već sada nedostaje najmanje 2.000 liječnika, a još toliko odlazi kroz pet godina u mirovinu. Od ulaska u Europsku Uniju iz Hrvatske je odselilo 850 liječnika što je ekvivalent situacije u kojoj bi šest županijskih bolnica ostalo bez svih zaposlenih liječnika. Sa zabrinutošću, iz godine u godinu, gledamo porast odseljavanja mladih liječnika bez ijednog dana radnog staža, kojih je samo u 2019. odselilo šezdesetak. Prijeti nam kolaps primarne zdravstvene zaštite: 200 ambulanti već danas nema liječnika tj. nositelja tima, a kroz pet godina u mirovinu odlazi čak više od jedne trećine primarnih pedijatara i jedna četvrtina primarnih ginekologa i obiteljskih liječnika“ upozorava predsjednik Komore, Luetić.
Poseban problem predstavlja manjak liječnika specijalista u određenim gradovima. Tako Čakovec nema patologa, Koprivnica nema urologa, a Varaždin, Bjelovar, Požega, Slavonski Brod i Gospić nemaju citologa. Hematologa nema u Sisku, Karlovcu, Koprivnici, Vinkovcima i Požegi, dok dječjih kirurga nema u Puli, Karlovcu, Čakovcu, Zaboku, Bjelovaru, Virovitici, Požegi, Vinkovcima i Dubrovniku.
„Danas nije moguće zakonito financijski stimulirati liječnika specijalista da dođe raditi u sredinu gdje je manjak liječnika, pa se tako bolnice trenutno kažnjavaju zbog sklapanja ugovora o djelu s liječnicima. Novi zakon koji tražimo otvorio bi i mogućnost takve financijske stimulacije. Ovakva situacija, ovakav zdravstveni sustav i položaj hrvatskih liječnika u njemu su neodrživi. Tražimo konkretne promjene, Zakon o plaćama liječnika ili Strukovni kolektivni ugovor, jer je sadašnja situacija neprihvatljiva kako za liječnike i druge zaposlene u zdravstvu, tako i za one zbog kojih postoji zdravstveni sustav – pacijente“ dodaje Luetić.
Cilj Zakona o plaćama liječnika ili Strukovnog kolektivnog ugovora je motivirati mlade liječnike na ostanak u Hrvatskoj, motivirati zaposlene liječnike na ostanak u sustavu javnog zdravstva te rješavanje problema manjka liječnika i nezakonitog prekovremenog rada. Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić, navodi dodatne razloge nužnosti donošenja Zakona ili Strukovnog kolektivnog ugovora. „Osim zakonski nedopustivo velike satnice, liječnicima se pogrešno obračunavaju prekovremeni sati, čime se obezvrjeđuje naš rad. Liječnici su digli više od 4.000 sudskih tužbi, od kojih je do sada u više stotina slučajeva pravomoćno presuđeno u korist liječnika. Očekujemo da će kolege u 2020. početi podnositi niz novih tužbi za pogrešno obračunate prekovremene sate tijekom 2019. Jedan od temeljnih problema je činjenica da smo potpuno isključeni iz pregovaranja o našim radnim pravima, već umjesto nas o kolektivnom ugovoru za nas pregovaraju druge struke. U zdravstvenom sustavu vlada veliki nered za koji mi liječnici smatramo da se mora odmah početi sređivati. Važan korak je donošenje Zakona o plaćama liječnika ili Strukovnog kolektivnog ugovora“ istaknula je Čulinović-Čaić.
Potrebno je napomenuti da su liječnici svoje zahtjeve definirali još u Rujanskoj izjavi. U rujnu su također zatražili premijera Andreja Plenkovića da ih primi na sastanak kako bi se pokrenulo donošenje Zakona o plaćama liječnika ili Strukovnog kolektivnog ugovora. Predsjednik Vlade u potpunosti, već više od dva mjeseca, ignorira hrvatske liječnike koji nisu još uvijek dobili nikakav odgovor na zahtjev za sastankom. Stoga su liječnici pokrenuli akciju „Hoću raditi zakonito“ kako bi dali Vladi jasno upozorenje da je vrijeme nečinjenja u hrvatskom zdravstvu prošlo. Predviđa se da će sakupljanje potpisa za povlačenje suglasnosti trajati 60 dana, nakon čega će HLS i HLK upoznati Vladu i javnost s brojem sakupljenih potpisa.
„Ono što mi želimo je uskladiti rad liječnika s hrvatskim zakonima i zadržati liječnike u Hrvatskoj, kako bi mogli nastaviti pružati pacijentima dosadašnju razinu zdravstvene skrbi. Nadamo se da će Vlada i Premijer shvatiti nužnost donošenja Zakona o plaćama liječnika ili Strukovnog kolektivnog ugovora prije nego što hrvatski liječnici odluče aktivirati povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad“ ističu Luetić i Čulinović-Čaić.
Svi podaci o stanju u hrvatskom liječništvu i zdravstvu nalaze se u prezentaciji koja je dostupna ovdje