Održana konferencija - Mladi liječnici u Hrvatskoj: zapošljavanje i slobodna mobilnost

Na okruglom stolu sudjelovali su predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo dr. Ines Strenja Linić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić, predsjednica EJD-a dr. Kitty Mohan, prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Krešimir Luetić, te predstojnica katedre za obiteljsku medicinu dr. Venija Cerovečki Nekić. Nažalost, nitko od predstavnika Ministarstva zdravstva nije bio nazočan.

Moderator konferencije, dr. Davor Kust, predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a, u uvodnom je dijelu iznio poražavajuće rezultate ankete o zadovoljstvu mladih liječnika provedene 2016., a prema kojima samo njih 10 posto, da im se pruži prilika, ne bi napustilo Hrvatsku.

Najvažnije teme o kojima se raspravljalo bile su provođenje postojećeg programa specijalizacija, s osvrtom na novi Nacrt Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te prepreke u mobilnosti i zapošljavanju mladih liječnika u Hrvatskoj i Europi.

Donosimo najvažnije zaključke:

U teoretskom smislu imamo odličan specijalistički program, ali implementacija je jako loša jer je većinom usmjerena na administrativni dio, što se primjerice odnosi na specijalizantske knjižice. Dr. Venija Cerovečki Nekić izdvojila je obiteljsku medicinu kao primjer dobro organiziranog programa.

Predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo dr. Ines Strenja Linić smatra da nacrt novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne nudi rješenja za budućnost, a osobito uzevši u obzir starenje populacije i odlazak liječnika u mirovinu. Vidim teškoće u ostvarivanju edukacije u vrsnim centrima te implementaciju stečenih vještina u Hrvatskoj. Mladi odlaze jer znaju mnogo, žele više, ali moraju čekati do 20 godina da postignu željene ciljeve i pritom gube interes, poručila je Strenja-Linić.

Što se tiče ugovorne obveze, stav EJD-a je jasan, a to je slobodna mobilnost svih liječnika. Potrebno je boriti se za najbolje radne uvjere i mogućnost edukacije. Programi specijalizacije u Velikoj Britaniji su centralizirani, financirani od Vlade, i postoji nacionalni natječaj na koji se liječnici prijavljuju, a nadzor provodi Medicinsko vijeće za kvalitetu, koje je odgovorno i da specijalizanti na kraju programa budu kompetentni za rad, čulo se od predstavnika iz te države.

Hrvatska liječnička komora je već ranije izdala prijedlog mjera za poboljšanje specijalističkog usavršavanja koji je predan Ministarstvu zdravstva, a uključuje i mjere za poboljšanje sustava mentorstva. Hrvatska liječnička komora snažno zauzima stav protiv ugovorne i financijske obveze jer nije u duhu slobode kretanja. S ciljem rasterećenja administracije tijekom specijalizacije, te uvođenje e-knjižica uvelike bi olakšalo obveze specijalizanata, izjavio je prvi potpredsjednik HLK, dr.Krešimir Luetić.

U Velikoj Britaniji postoji e-portofolio koji omogućuje zapise o svim aktivnostima tijekom specijalizacije, ali je kasnije i trajno dostupan. Provedba digitalizacije je odgovornost Ministarstva zdravstva no trenutno nema spremnosti za taj projekt smatraju sudionici konferencije.
Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić izjavila je da Hrvatska raspolaže s 300 milijuna kuna za projekte u medicini iz Europskog socijalnog fonda (ESF).
Navela je da je krajem ožujka bilo nezaposleno 1820 zdravstvenih radnika, od čega su 82 doktora medicine, od kojih 6 bez radnog iskustva.

U pogledu mobilnosti mladih liječnika, u Hrvatskoj još uvijek postoje velike administrativne zapreke u ostvarivanju takvih prava, čulo se na konferenciji.

Dr. Kitty Mohan predstavila je rotacijski sustav, kroz bolnice diljem zemlje. Naveden je primjer bolnice u Walesu, koja ima najbolji program u području hitne medicine,  a koji je postao jedan od najpopularnijih i najtraženijih.

Mladi liječnici u Hrvatskoj višestruko su deficitarna struka u smislu planiranja ljudskih resursa i u mnogim županijama u Republici Hrvatskoj ih nedostaje velik broj. Pored te činjenice, značajan broj njih sve se više odlučuje za odlazak iz Hrvatske kako bi se zaposlili u drugim EU zemljama i šire, što ostavlja značajne posljedice na planiranje ljudskih resursa u sustavu zdravstva,  izjavio je dr. Davor Kust, predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a.

Kao izvrstan primjer navedena je Švedska koja je problem ruralnih regija riješila individualiziranim pristupom svakom liječniku, što uključuje fleksibilnost radne satnice, omogućavanje mladim liječnicima željenih pozicija u bolnici, suradnju sa sveučilištem u svrhu prevođenja istraživačkih projekata i sličnih mjera.

Državna tajnica Burić smatra da je razmjena iskustava dobra, te je kao jedan od najboljih poteza Ministarstva rada i mirovinskog sustava navela ukidanje zabrane zapošljavanja. Prekovremene radne sate preporuča riješiti ili novim zakonom ili kolektivnim ugovorom, obzirom da neke struke imaju zakonski limit od 250 prekovremenih sati godišnje, a liječnici 180 sati.