OSVRT HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE NA PRIMJENU IZMJENA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE

29.08.2016.

U situaciji i dalje prisutnog ugrožavanja prava i interesa liječnika glede nepoštivanja odredbi novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i s obzirom na mnoga pitanja vezana za pojašnjenje aktualne situacije, a u svrhu pomoći svim našim liječnicima čija su zakonska prava prekršena, Hrvatska liječnička komora je razmatrala nastalu situaciju, a svoja razmišljanja, zaključke i sugestije dijeli i želi podijeliti s članstvom. Ovdje se mora naglasiti da u slučaju Pravilnika, čiji je donositelj Ministarstvo zdravlja, Komora nije ovlaštena davati tzv. autentično tumačenje propisa, a pravna gledišta koja ona u interesu svojih članova zauzme, ne obvezuju sudove niti državna ili druga javnopravna tijela.

HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA IZNOSI KAKO SLIJEDI:

1. Ministarstvo zdravlja donijelo je 5. srpnja 2016. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (Narodne novine, broj 62/2016). Ta novela Pravilnika stupila je na snagu dana 16. srpnja 2016. godine, a njom su trebali biti dokinuti dotadašnji „robovlasnički“ odnosi liječnika specijalista/specijalizanata i zdravstvenih ustanova.

2. Redakcija teksta novoga Pravilnika otvara nekoliko pravnih pitanja pri čemu je Komora razmatrala nastalu situaciju, a svoja razmišljanja, zaključke i sugestije dijeli i želi podijeliti s članstvom. Ovdje se mora naglasiti da u slučaju Pravilnika, čiji je donositelj Ministarstvo zdravlja, Komora nije ovlaštena davati tzv. autentično tumačenje propisa, a pravna gledišta koja ona u interesu svojih članova zauzme, ne obvezuju sudove niti državna ili druga javnopravna tijela. Iz toga razloga, o svim uočenim postupanjima pojedinih zdravstvenih ustanova, a koja prema mišljenju Komore predstavljaju povredu odredbi Pravilnika izvijestili smo Ministarstvo i zatražili valjano pravno tumačenje svih spornih postupanja. S pravne točke gledišta, svaki liječnik čija su zakonska prava u ovom kontekstu povrijeđena, svoje odluke o daljnjim postupcima mora donijeti sam za sebe i za njih preuzeti odgovornost, jer Komora tu mogućnost nema. Institut pravnog interesa nalazi se kod liječnika pojedinca i Komora zakonski nije u mogućnosti preuzeti odgovornost za odluke i postupke svojeg člana.

3. Činjenica je da novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ne sadrži kaznene odredbe za zdravstvene ustanove i njihove ravnatelje, i to je za neke od njih otvorilo prostor da se odlučuju ne primjenjivati prisilne pravilničke norme. Uz činjenicu da to predstavlja očito kršenje važećih propisa i smatrajući da je takvo ponašanje – ponašanje kojim ravnatelji zdravstvenih ustanova, odreda liječnici, krše Pravilnik na štetu svojih kolega specijalista i specijalizanata – protivno i Kodeksu medicinske etike i deontologije, Hrvatska liječnička komora je već poduzela korake te je upozorila ravnatelje zdravstvenih ustanova na mogućnost pokretanja disciplinskog postupka.

4. Obzirom da mogući disciplinski postupak protiv ravnatelja zdravstvenih ustanova neće sam po sebi riješiti neizvjestan položaj specijalista i specijalizanata na koje se novela Pravilnika odnosi, te obzirom na činjenicu da uvijek postoji mogućnost da ove pravilničke odredbe budu zamijenjene novima, za koje se sada ne može znati hoće li za specijaliste i specijalizante biti povoljnije ili nepovoljnije, jasna je tendencija što bržeg rješavanja problema i raščišćavanja te neizvjesnosti.

5. Glede mogućeg postupanja, novela Pravilnika u ovom trenutku ostavlja više prostora specijalizantima nego specijalistima, jer se specijalisti prvo moraju obratiti zdravstvenoj ustanovi posebnim zahtjevom radi sklapanja novog ugovora, dok se od specijalizanata ne zahtijeva nikakva aktivnost. Uslijed toga oni imaju i mogućnost da čekaju poziv medicinske ustanove te se – ako taj poziv izostane, a dođe do ovršnoga ili parničnog postupka – jednostavno pozovu na novelu Pravilnika, a što predstavlja jedan od modusa postupanja u ovoj situaciji.

6. S druge strane, i specijalisti i specijalizanti mogu pokrenuti i sudski postupak radi utvrđenja da je raniji ugovor prestao postojati. Specijalisti se pri tome prethodno trebaju sa zahtjevom obratiti zdravstvenoj ustanovi, jer bi u protivnome njihova tužba bila preuranjena. Pri tome se ne smije smetnuti s uma da će sudski postupak uvijek prouzročiti troškove i uključiti različite rizike.

7. Osim navedenog, moguć je i treći modus postupanja, odnosno poduzeti tek početni korak: preporučenim se pismom obratiti zdravstvenoj ustanovi i pozvati na sklapanje novog ugovora, uz izjavu da će pošiljatelj pisma (specijalizant i specijalist) možebitnu šutnju zdravstvene ustanove smatrati pristankom na novi ugovor odnosno ugovor koji je izmijenjen u skladu s odredbama novog Pravilnika. Na taj način se dodatno pojačava obveza zdravstvene ustanove i njezina ravnatelja, obveza koja je i bez toga propisana čl. 17. i 18. novoga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

Svrha ovih informacija jest dodatna pomoć našim članovima kojima su povrijeđena zakonska prava vezana uz nepoštivanje odredbi novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kako bi na primjeren način mogli odlučiti o daljnjim koracima u zaštiti svojih prava. Sukladno važećim pravnim normama i prethodno iskazanim razlozima, nesporno je da u ovoj situaciji odluku o načinu postupanja liječnik donosi sam za sebe, pri čemu mu Komora stoji na raspolaganju sa svim svojim resursima, uključujući vlastite stručne službe kao i suradne odvjetničke urede, a sve u cilju pomoći u zaštiti interesa i prava svojih članova.

Dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med.
predsjednik HLK

vrh stranice