Predsjednik HLK-a dr. Luetić poručio kolegama: Svi smo u ovome zajedno

Prigodom posjeta, dr. Luetić, i sam na privremenom radu u COVID bolnici u Dubravi, razmijenio je iskustva s kolegama u Varaždinu i Čakovcu te im poručio da su svi zajedno u ovoj situaciji, a Hrvatska liječnička komora nastavit će svojim članovima pružati podršku nizom aktivnosti i inicijativa. Upoznao ih je sa zahtjevima koje je Hrvatska liječnička komora kao krovna strukovna organizacija odaslala prema najvišim državnim institucijama, a to je donošenje strožih epidemioloških mjera, priznavanje profesionalne bolesti svim liječnicima oboljelima od COVID-a, dodatak na plaću za rad sa COVID pacijentima kao i nadoknada umanjenog izračuna plaće, donošenje medicinskih protokola postupanja tijekom epidemije kao i rješavanje pitanja odgovornosti liječnika.

Na sastanku s upravama varaždinske i čakovečke bolnice, predstavnici Komore upoznati su s izazovima organizacije i prilagodbe ovih dvaju bolničkih sustava koji se iz dana u dan suočavaju sa sve većim priljevom COVID pacijenata kojima je zbog teže kliničke slike potrebna bolnička skrb. Raste i broj bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja koji se nalaze na respiratoru ili na potpori s visokim protocima kisika.

Ravnatelj OB Varaždin dr. Nenad Kudelić istaknuo je da prema procjenama, sadašnji bolnički kapaciteti od 230 kreveta mogu izdržati do tri dana. Šatori i ostali vanbolnički kapaciteti ostavljaju manipulacijski prostor od par dana, no to nisu adekvatni prostori, već poljski i ratni uvjeti. Iako su nabavljeni dodatni respiratori i uređaji za terapiju kisikom te izvršene određene adaptacije kako bi se u bolničke prostore i šatore postavili posebni dovodi kisika, dr. Kudelić naglašava ukoliko se epidemija ne obuzda, sve navedene mjere jednostavno neće biti dostatne.
U ovom trenutku Ministarstvo zdravstva još ima manipulacijskog prostora i može dodijeliti ljudstvo i opremu iz drugih ustanova. No, ako se ubrzo ne primijene stroge mjere za cijelu Hrvatsku, situacija iz Varaždina samo će se preslikati na ostale županije. Toga trena dolazi do sloma kompletnog zdravstvenog sustava, upozorio je dr. Kudelić.

Ravnatelj ŽB Čakovec doc.dr.sc. Tomislav Novinščak izvijestio je predstavnike HLK-a da se i ova bolnica suočava s problemom pozitivnog prirasta COVID pacijenata, više je novoprimljenih nego otpuštenih pacijenata. Desetak liječnika je pozitivnih na koronavirus.
Zdravstveni sustav je prenapregnut, na svojim gornjim mogućnostima zbrinjavanja. Uz to, moramo brinuti i o svim ostalim bolesnicima koji ne boluju od COVID-a, dodao je doc. Novinščak.

Predstavnici Komore održali su sastanak i s ravnateljicom i djelatnicama Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Ravnateljica zavoda prim.dr. Marina Payerl-Pal izrazila je zabrinutost jer županija zadnjih dana bilježi najveći postotak pozitivnih testiranih osoba, čak 57 posto od ukupno testiranih.
Kasni se s mjerama, a i te mjere moraju biti strože u smislu zatvaranja određenih djelatnosti i prelazak srednjih škola na online nastavu. Nadamo se da će te mjere polučiti rezultate koje želimo, dodala je prim. Payerl-Pal.

Da dobra djela unose tračak nade i u najtežim situacijama, pokazuje to inicijativa Povjerenstva Hrvatske liječničke komore za Međimursku županiju koje je sva svoja financijska sredstva odlučilo usmjeriti za nabavu monitora kojim će se u čakovečkoj bolnici pratiti vitalne funkcije COVID pacijenata tijekom zbrinjavanja u jedinicama intenzivne skrbi.

Nakon sastanaka, predstavnici Hrvatske liječničke komore i dviju županijskih bolnica zajedničkim izjavama za medije u Varaždinu i Čakovcu, poručili su lokalnoj i općoj javnosti da su trenutne mjere nedostatne i da trenutačni priljev pacijenata preopterećuje zdravstveni sustav.

Dr. Luetić je ponovno istaknuo da su krovne liječničke organizacije u više navrata od hrvatskih vlasti tražile donošenje strogih epidemioloških mjera, koje uključuju obavezan rad od kuće, a gdje nije moguće, rad u smjenama; uvođenje online nastave na određeni period; zatvaranje ugostiteljskih objekata i unutarnjih prostora kako bi se spriječilo okupljanje ljudi. To bi omogućilo bolnicama uhvatiti nešto zraka, da se kapaciteti oslobode. Sve su to mjere koje su trebale biti donesene već prije nekoliko tjedana, pojasnio je dr. Luetić.

Ove zabrinjavajuće apele hrvatskih liječnika potkrepljuju i projekcije ECDC-a, krovne organizacije za kontrolu bolesti na europskoj razini, a koje do kraja godine za Hrvatsku izgledaju – jako loše.