Način upravljanja i donošenja kadrovskih odluka utemeljen na odabiru kandidata neprihvatljivih liječničkom kolektivu uvijek dovodi do teško narušenih međuljudskih odnosa i ozbiljnih problema u funkcioniranju, pa je to slučaj i u Čakovcu, ocjenjuje HLK. Nije nikakva tajna da se ravnatelji, šefovi službi, klinika, zavoda i odjela prečesto biraju primarno prema političkoj podobnosti. Neki put to može rezultirati i izborom najboljeg kandidata, ali često nije tako već takva praksa završava na štetu struke i pacijenata.

Politički motivirana imenovanja na ključne funkcije u zdravstvenim ustanovama predstavljaju ozbiljnu prijetnju kvaliteti zdravstvene skrbi, povjerenju pacijenata i radnom okruženju zdravstvenih djelatnika. Hrvatska liječnička komora smatra da je Hrvatska već davno dosegla demokratski stupanj razvoja u kojem se na upravljačke funkcije biraju najbolji kandidati. Ključ problema leži u načinu imenovanja upravnih vijeća zdravstvenih ustanova i zato HLK predlaže novu paradigmu u načinu izbora upravnih vijeća i uvođenje transparentnih i stručnih kriterija u upravljanje zdravstvom na svim razinama.

HLK smatra kako je krajnje vrijeme da se poduzmu sustavne mjere za sprječavanje daljnjeg urušavanja zdravstvenog sustava, stoga predlaže izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti tj. da se ujednače procesi imenovanja i upravljanja u svim državnim zdravstvenim ustanovama, da se uvedu transparentni javni natječaji za članove upravnih vijeća i definiraju jasni kriteriji stručnosti iz područja javnog zdravstva, ekonomije i prava za te pozicije. Programi rada i godišnji izvještaji upravnih vijeća trebaju biti javno dostupni na mrežnim stranicama ustanova, što bi dovelo do jačanja povjerenja javnosti i pacijenata u zdravstvo.

Cilj je osigurati isključivo profesionalno, a ne politički podobno upravljanje na svim razinama u zdravstvu što bi rezultiralo poboljšanjem radnih uvjeta, većom učinkovitošću sustava i kvalitetnijom uslugom za pacijente. HLK također traži ograničenje broja mandata na dva za sve rukovodeće položaje kako bi se izbjegle situacije s “vječnim” šefovima i smanjila mogućnost zloupotrebe položaja.

Sustav koji nije temeljen na stručnosti i profesionalizmu već velikim dijelom na političkoj podobnosti ne može dugoročno biti uspješan, a posljedice takvog upravljanja osjećaju svi – od pacijenata do liječnika. Promjene koje predlaže HLK donijele bi dugoročnu stabilnost, veće povjerenje javnosti i bolje uvjete rada za zdravstvene radnike, što je ključni preduvjet za osiguravanje kvalitetne zdravstvene skrbi pacijentima.

Pozivamo Ministarstvo zdravstva i Vladu Republike Hrvatske na otvaranje javnog dijaloga o nužnim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako bi se definiralo najbolje rješenje za hrvatske pacijente, liječnike, medicinske sestre i sve ostalo zdravstveno osoblje. HLK je oduvijek, pa tako i sada zagovornik snažnog, kvalitetnog, pravednog, učinkovitog i profesionalnog javnog zdravstvenog sustava.