07.07.2023.
Poštovani gospodine Ministre zdravstva,
svima su nam poznate zakonske odredbe koje poslodavcima daju mogućnost ograničavanja godišnjih odmora zaposlenicima. Čini se ipak da ljeto nije izvanredno stanje niti se s ljetnim mjesecima zdravstveni sustav prvi put susreće. Hrvatski zdravstveni sustav i ljeti funkcionira prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, osiguravajući kontinuiranu zdravstvenu zaštitu stanovništvu. Kako? Tako da oni koji nisu na godišnjem odmoru rade i dežuraju, odrađuju protuzakonite prekovremene sate, da bi drugi kolege mogli biti na godišnjem odmoru, kako bi i sami poslije mogli otići na odmor. Godišnji odmor je isto tako zakonski zajamčen, kao i pravo poslodavca da ga ograniči, i istina je ne mora se koristiti baš u ljetnim mjesecima, ali se mora iskoristiti, radnik ga se ne može odreći niti ga poslodavac može od radnika „otkupiti“. Može se, recimo, baš zdravstvenim djelatnicima i potpuno ukinuti pravo da običajno idu na godišnji odmor kad i ostali zaposlenici, u ljetnim mjesecima. I onda se godišnji odmori iz ljeta prebace u jesen, zimu ili proljeće, a kad je liječnik na odmoru nema ga, a „liste“ čekanja ne poznaju godišnja doba.
Vaš dopis u kojemu, ravnajući se prema listama čekanja, ograničavate korištenje godišnjih odmora na 1/3 zaposlenih iz navedenih razloga potpuno gubi smisao, jer zdravstveni sustav u ljetnim mjesecima nikad nije doveo u pitanje kontinuirano pružanje zdravstvene zaštite našim pacijentima. Istina, nije u tim mjesecima ni smanjivao „liste“ čekanja, ali nije ni ugrožavao funkcioniranje sustava pa je uravnilovka u određivanju rasporeda godišnjih odmora ne samo besmislena, već i potpuno nelogična, a i matematički nedokaziva. Bio kolovoz ili studeni, ako je netko na godišnjem odmoru, onda ga jednostavno u sustavu nema. Kad smo se već dotakli matematike teško je izračunati i koliko je jedna trećina od 2 specijalista na odjelu, a Vi, kao i ja, znate da u sustavu imamo mnogo takvih odjela.
Zbog svega toga je puno bolje biti konstruktivan i dozvoliti voditeljima odjela da organiziraju pružanje zdravstvene zaštite u vrijeme godišnjih odmora pod nadzorom poslodavca, odnosno ravnatelja, na način koji je u konkretnim i pojedinačnim slučajevima moguć. Na taj način se neće stvarati bespotrebna atmosfera pritiska i ograničavanja bez uvida u mogućnosti pojedinog odjela ili cijele bolnice, a koja, opet matematički, ne može rezultirati smanjenjem „listi“ čekanja, što svi želimo, i Vi i mi.
Puno spominjem zakone pa ću dodati još i da su zakonskim odredbama poslodavci ti koji su odgovorni za organizaciju rada, a resorno ministarstvo najodgovornije pa se postavlja pitanje, u sustavu bremenitom „listama“ čekanja, hoće li ravnatelji i cijelo Ministarstvo zdravstva uopće moći ići na godišnji odmor, ljeti ili u bilo kojem godišnjem dobu. Može li tu ograničenje korištenja godišnjih odmora dovesti do organizacijskih pomaka, rješavanja nedostatka liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, protuzakoniti rad, „liste“ čekanja, reformu…
Kada su ograničenja već postavljena bilo bi dobro, empirije radi, saznati kojom metodom je Ministarstvo došlo do prijelomnih 8 mjeseci „liste“ čekanja kao ograničavajućeg čimbenika za korištenje godišnjih odmora, zašto ne 7 ili 9 mjeseci. Imamo li analizu po vremensko-kadrovskim normativima, broju medicinskih postupaka, broju liječnika i stručnim smjernicama, koja je pokazala da je sve kraće od 8 mjeseci prihvatljivo ili dulje od 8 neprihvatljivo te da je moguće „liste“ čekanja smanjiti na ispod 8 mjeseci ako nas samo trećina ide u srpnju i kolovozu na godišnji odmor.
Poštovani Ministre zdravstva, zdravstveni sustav imamo zato što svi zdravstveni djelatnici, a posebno liječnici kao nositelji djelatnosti, obavljaju svoj posao savjesno i stručno, radeći često u protuzakonitom prekovremenom radu pod enormnim radnim opterećenjem kako bi održali funkcioniranje sustava na način da našim pacijentima zdravstvena zaštita bude dostupna 24 sata dnevno, 365 dana godišnje. Nikada odjel, hitni prijem, ordinacija primarne zdravstvene zaštite niti vozilo hitne medicinske pomoći neće ostati bez liječnika koji je u svakom trenutku spreman pružiti zdravstvenu zaštitu pacijentima, bilo ljeto ili zima, po cijenu neodlaska na godišnji odmor ili prekida godišnjeg odmora, ostanka iz dežurstva ili dolaska od kuće po pozivu, i Vi to znate jednako kao i mi. Mi smo uređena i etična struka, kojoj nisu potrebni nelogični i neutemeljeni dopisi da bi radili svoj posao na način koji osigurava funkcioniranje zdravstvenog sustava, našeg i sustava naših pacijenata, a na Vama je da osigurate organizacijom, a ne vatrogasnim mjerama, da taj sustav bude na zadovoljstvo pacijenata, ali i djelatnika.
S poštovanjem,
Samija Ropar, dr. med., specijalist kliničke citologije, OB Karlovac
Savjetnica predsjednika HLK-a, članica Glavnog odbora HLS-a i članica Izvršnog odbora HUBOL-a