01.04.2025.
“Treba popraviti uvjete rada u zdravstvenom sustavu za svaku zdravstvenu djelatnost koja postoji u tom sustavu. U proteklih osam godina Vlada RH uložila je 2,4 milijarde eura u infrastrukturu i opremu. Ulaže se i u zdravstvene djelatnike i zdravstvene suradnike. Ono što nam predstoji je da transparentno radimo na dobrobit svih, kako djelatnika u zdravstvenom sustavu, tako i pacijenata”, naglasila je ministrica Hrstić.
Pozdravljajući nazočne predsjednik HLK-a doc. dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med., kazao je kako je KoKoZ postao nezaobilazno mjesto dijaloga sa strukom i predstavnicima gotovo 75 tisuća zaposlenih u javnom zdravstvenom sustavu odnosno više od 90 000 zaposlenih kada se u obzir uzmu javni i privatni zdravstveni sektor zajedno. KoKoZ je, istaknuo je doc. Luetić, mjesto dijeljenja dobrih ideja i prijedloga za unaprjeđenje zdravstvenog sustava na korist svih onih koji u njemu rade, a ponajviše na korist pacijenata.
Nakon svečanog otvaranja održana je središnja panel rasprava kongresa posvećena temi task shiftinga, tj. prijenosa ovlasti između zdravstvenih profesionalaca na kojoj su, uz ministricu zdravstva, sudjelovali i predsjednici komora u zdravstvu. Svi sudionici panela složni su oko činjenice da je task shifting u zdravstvu nužan. Tako je i ministrica Hrstić na samom početku naglasila kako je prijenos ovlasti apsolutni korak naprijed u suvremenoj medicini. S time se složio i predsjednik HLK-a doc. Luetić.
“Task shifting je nužnost i logičan razvoj unutar zdravstvenog sustava i iskorak u zdravstvu i HLK pozdravlja prijenos ovlasti. U svakom prijenosu ovlasti trebaju biti prenesene ovlasti i kompetencije, ali ujedno i obveze i odgovornosti” rekao je doc. Luetić.
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić, mag. sestr., istaknuo je kako je ova tema iznimno važna za medicinske sestre podsjetivši da je prvi prijenos ovlasti već napravljen kroz specijalizacije prvostupnika sestrinstva u hitnoj medicini. “Mi kao komora smo pozvali sve udruge, odnosno stručna društva, da predlože što bi sestre htjele specijalizirati i u Ministarstvo zdravstva je došao prijedlog za 21 specijalizaciju”, kazao je Gazić te dodao da nedostatak medicinskih sestara u sustavu ne smije biti kočnica razvoju sestrinstva.
Predsjednica Ljekarničke komore Ana Soldo, mag. pharm., istaknula je da iza task shiftinga treba biti realno prepoznavanje potreba, dionici se trebaju dobro pripremiti. “Za ljekarnike ima jako puno prostora gdje možemo preuzeti neke poslove. Europska iskustva pokazuju da je cijepljenje jako dobar model gdje se task shiftingom prenose ovlasti. Mi u vezi s time čekamo izmjenu legislative. Ono što je za Hrvatsku jako važno je da sve nas uključi u praćenje kroničnih pacijenata. Moramo educirati pacijente što ti lijekovi koje trebaju uzimati njima znače za njihovo tijelo i zdravlje i tek zapravo s time imamo motivirane pacijente koji će se brinuti o svom zdravlju na takav način. Mi boljom kontrolom kroničnih bolesti spašavamo socijalni sustav od nekih nepotrebnih troškova”, rekla je Soldo.
Svi sudionici panela složili su se da je u procesu uvođenja task shiftinga u zdravstvu potrebna postupnost, prilagodba procesa, regulative i edukacije te da je zadatak svih njih da prenesu znanja koja imaju na struke koje to mogu koristiti.
Zaključno, sudionici panela kazali su kako je tom procesu važna i edukcija samih pacijenta i građana o tome da prijenos ovlasti ne znači degradaciju, odnosno nižu razinu zdravstvene skrbi za pacijenta.
Tijekom tri dana kongresa, na kojem je sudjelovalo više od 250 domaćih i stranih stručnjaka, bilo je govora o e-liječenju, dvojnom radu, javnoj nabavi, komunikaciji, medijima i zdravstvu, mentalnom zdravlju, medicinskom pravu te stručnom i upravnom nadzoru.
U raspravama i na brojnim predavanjima sudjelovali su ministrica zdravstva, predstavnici komora u zdravstvu, predstavnici zdravstvene administracije, dekani medicinskih i pravnih fakulteta, predstavnici udruga pacijenata, ravnatelji bolnica, novinari te različiti stručnjaci iz područja financija, menadžmenta i komunikacija.
Podsjetimo, KoKoZ okuplja devet komora u zdravstvu: Hrvatsku liječničku komoru, Hrvatsku komoru dentalne medicine, Hrvatsku komoru fizioterapeuta, Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara, Hrvatsku komoru medicinskih sestara, Hrvatsku komoru primalja, Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika, Hrvatsku ljekarničku komoru i Hrvatsku psihološku komoru. Ciljevi KoKoZ-a su razmjena iskustava, provođenje zajedničke edukacija članova te podnošenje zajedničkih prijedloga i zahtjeva koji se odnose na zdravstvene djelatnosti, zdravstvene profesije i zdravstveni sustav u cjelini.
Sva predavanja i paneli s kongresa bit će dostupni na platformi eAkademija HLK-a, kojoj članovi Komore mogu pristupiti svojim korisničkim podacima.