Vodstvo HLK-a na konferenciji "Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenog sustava"

Konferenciju su organizirali Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta i organizacija „Konrad Adenauer“.

U Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku izdvaja 681 euro godišnje, u Sloveniji dvostruko više, 1.546 eura, dok su u razvijenim zemljama izdvajanja značajno veća. Tako se u Njemačkoj po stanovniku za zdravstvo izdvaja 3.973 eura, u Velikoj Britaniji 3.448, a u Švicarskoj čak 7.361 euro godišnje.

O modelima hrvatskog zdravstva govorio je drugi potpredsjednik HLK-a primarijus Ante-Zvonimir Golem upitavši, nije li došlo vrijeme da i državno i privatno zdravstvo čine javno zdravstvo. Može li se suradnjom državnog i privatnog segmenta unaprijediti zdravstveni sustav i kakva su iskustva drugih država EU-a po tom pitanju?

Zdravstveni sustav Hrvatske niti nakon 27 godina nije doživio ozbiljniju preobrazbu u odnosu na organizaciju u prethodnoj državi. Iste probleme, liste čekanja, dugovi, neracionalnost, nezadovoljstvo pacijenata i medicinskog osoblja, konstanta su koje možemo naći u medijima i 1975. i 1985. godine kao i danas. Sve promjene koje su donesene, zaokruživale su određena razdoblja bez pomaka. Tako primjerice 2000. HZZO ulazi u riznicu, a 2015. godine iz nje izlazi. Brojne su tako promjene po načelu pokušaja – pogreške i vraćanje na prethodno.

I zato je potrebna promjena paradigmi sustava u samom korijenu. Troškovi liječenja moraju pratiti pacijenta, a ne mjesto gdje je trošak nastao. To je prvi korak neophodnih promjena financiranja zdravstvenog sustava, rekao je prim. Ante-Zvonimir Golem.

Demografski atlas hrvatskog liječništva je putokaz kako spasiti hrvatsko zdravstvo

U okviru Konferencije održana je i panel diskusija u kojoj je sudjelovao i predsjednik HLK-a dr.sc Trpimir Goluža podsjetivši da je Komora u prošloj godini izradila i objavila Demografski atlas hrvatskog liječništva, prvi takav objavljen u Hrvatskoj u kojem se prema brojnim sociodemografskim pokazateljima objektivno prikazuje trenutno stanje iz čega se dade vrlo jasno vidjeti što nas čeka, ako ne poduzmemo potrebne mjere. Činjenice i statistike s početka 2017. godine govore kako je od ulaska u EU iz Hrvatske otišlo 570 liječnika, a iz inozemstva ih je stiglo 30.Trenutno u Hrvatskoj nema dovoljno liječnika, a o tome svjedoči i 2,5 milijuna njihovih prekovremenih sati. Ostaju oni najbolji koji su spremni mukotrpno raditi, rekao je Goluža. Upozorio je i na praksu da zemlje bogatije od Hrvatske, hrvatskim studentima medicine na završnim godinama nude stipendije i time ih vrbuju, dok Hrvatska to nijemo promatra. Prostora za pomoć i studentima medicine i liječnicima koji rade ima, samo se trebamo organizirati, poručio je predsjednik HLK-a