Zakon koji diskriminira liječnike u pružanju zdravstvene skrbi

Želimo upozoriti na potrebu žurnog povlačenja i izmjene Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03, uključujući i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, e-savjetovanje 12.3. - 11.4.2020.) budući da isključuje i diskriminira liječnike / liječnike specijaliste u primjeni stečenih kompetencija u laboratorijskoj dijagnostici i odgovornostima zdravstvene skrbi. Ova zakonska ograničenja se upravo odnose na rad liječnika specijalista i ostalih zdravstvenih radnika uključenih u dijagnostiku i zdravstvenu skrb COVID-19 u bolesnika u Hrvatskoj.

Prema Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03, uključujući i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti) liječnik / liječnik specijalist je diskriminiran u primjeni usvojenih kompetencija i provedbi zdravstvene skrbi stanovništva budući da:

• nema pravo raditi i prakticirati laboratorijsku medicinsku dijagnostiku,
• nema pravo nadzirati i voditi laboratorij u kojem se provodi laboratorijska medicinska dijagnostika, ali jedini u sustavu zdravstva ima pravo na odlučivanje i odgovornost za cjelokupnu zdravstvenu skrb,
• nema pravo odluke o vrstama pretraga u zdravstvu,
• ali će biti sankcioniran i novčano kažnjen ako samostalno radi laboratorijsku medicinsku dijagnostiku sukladno usvojenim liječničkim kompetencijama.
  

Isključivanje ovim Zakonom liječnika i liječnika specijalista, ali i drugih profesija u zdravstvu i zdravstvenih radnika iz područja djelatnosti u laboratorijskoj medicini i medicinskom laboratoriju, smatra se diskriminacijom i kršenjem temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad.
Ovim Zakonom i Nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, medicinski biokemičar ima isključivo pravo raditi u području laboratorijske dijagnostike, isključivo pravo biti voditelj laboratorija, isključivo pravo na tehnike i metode u laboratorijskoj dijagnostici, isključivo pravo odlučivati o vrstama pretraga u zdravstvu RH, a Hrvatska komora medicinskih biokemičara kazniti će i novčano globiti liječnike / liječnike specijaliste koji rade u laboratorijskoj dijagnostici.

Ovaj problem kontradiktorne legislative s visokim Europskim standardima edukacije i kompetencija liječnika / liječnika specijalista u Hrvatskoj izravno zakonodavno onemogućuje vrlo odgovoran i požrtvovan rad koji provode liječnici / liječnici specijalisti u borbi protiv COVID-19, budući da prema postojećim zakonima i pravilnicima ne smiju odlučivati, izabrati, provoditi ni primjenjivati svoja specijalistička znanja u području svojih specijalističkih kompetencija.

Podsjećamo da suvremena medicina i zdravstvo Europe, svijeta i Hrvatske primjenjuje suvremena znanstvena dostignuća medicinskih znanosti u infektologiji i mikrobiologiji i parazitologiji, ali i u transfuziologiji, patologiji i citologiji, sudskoj medicini, transplantaciji organa i tkiva, medicinskoj genetici, novorođenačkom probiru, ginekologiji i potpomognutoj oplodnji, neurologiji, hematologiji, laboratorijskoj imunologiji, laboratorijskoj medicini, kliničkoj farmakologiji i farmakogenomici i djelatnosti drugih liječničkih specijalnosti, sukladno ostvarenim kompetencijama na temelju programa specijalističke izobrazbe propisane UEMS-om (Union Européene des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists).

Republika Hrvatska je pripremom pristupanja EU-u preuzela obvezu usklađivanja reguliranih profesija 2006. godine, a što uključuje doktore medicine. Ministarstvo zdravstva je osnovalo povjerenstva koja su u razdoblju od 2007. do 2010. godine radila na usklađivanju programa liječničke specijalističke izobrazba s programima koji su propisani u Europi (UEMS). Sukladno su pripremljeni i programi za specijalizacije koje nisu u to vrijeme postojale u RH, ali su standardne u Europi: laboratorijska imunologija, laboratorijska medicina, pedijatrijska infektologija, hitna medicina, a poslije i druge specijalizacije.

UEMS je najstarija liječnička organizacija u Europi osnovana prije 60 godina (1958.) s članstvom iz 40 zemalja te je predstavnik nacionalnih društava liječničkih specijalista u Europskoj uniji. UEMS predstavlja više od 1,6 milijuna medicinskih specijalista iz svih specijalizacija, te je usko povezana s europskim institucijama (Commission i Parliament), drugim nezavisnim europskim medicinskim organizacijama i europskim medicinskim i znanstvenim društvima. Na temelju svojih akata UEMS postavlja standarde za visoku kvalitetu zdravstvene skrbi koje primjenjuju institucije EU-a i nacionalna liječnička društva, potičući na primjenu svojih preporuka. U okviru UEMS-a djeluju sekcije sukladno liječničkim specijalizacijama i područjima medicine od posebnog interesa, trenutačno više od 40 ovakvih sekcija. Sekcija za laboratorijsku medicinu, Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology, osnovana je i djeluje od 1962. godine, što ukazuje na dugu tradiciju liječničke ekspertize u području laboratorijske dijagnostike. Sekcije i skupine donose dokumente ključne za poslijediplomsku specijalističku edukaciju liječnika koji su uvjeti u EU-u (European Training Requirements). Hrvatski liječnički zbor predlaže svoje članove za delegate RH u specijalističkim sekcijama UEMS-a. U okviru stručnog i znanstvenog rada Hrvatskog liječničkog zbora, koji ima više od 150 društava, nalaze se mnoga s ekspertnim područjem u laboratorijskoj dijagnostici, uključujući i Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ-a (osnovano 2016.).

Hrvatska komora medicinskih biokemičara sustavno se protivila uvođenju liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine te je neposredno nakon objavljivanja programa u Narodnim novinama (NN 139/14) upućen dopis nezadovoljstva u Ministarstvo zdravstva. Potpisali su ga mag. med. biochem. (pok.) Goran Bulatović, predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara, prof. dr. sc. Ana-Marija Šimundić, predsjednica Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i prof. dr. sc. Jerka Dumić, dekanica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Istovremeno je Hrvatska komora medicinskih biokemičara uložila tužbu protiv Ministarstva zdravstva zbog uvođenja liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine u Hrvatskoj. Podsjećamo, da se RH pri pristupanju EU-u obvezala da će uskladiti regulirane profesije s EU-om, a to se odnosi i na liječničku specijalizaciju iz laboratorijske medicine, obuhvaćenu također odlukom Ministarstva zdravstva. Brisanje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine odlukom Ustavnog suda (U-II-249/2016. od 11. srpnja 2017.) posljedica je „tehničkih propusta“ budući da Ministarstvo zdravstva nije dostavilo dopis odgovora na dva traženja Ustavnog suda za tumačenje i pojašnjenje. U narednom razdoblju su Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ-a, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, UEMS Section for Laboratory Medicine/Medical Biopathology, predsjedništvo UEMS-e i Nacionalno povjerenstvo za specijalističku liječničku izobrazbu nekoliko puta dostavili zahtjev Ministarstvu zdravstva za ponovnu uspostavu liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine. Za sada bez odgovora.

Liječnici su regulirana profesija u Hrvatskoj i Europi, s kompetencijama u području medicinske djelatnosti u laboratorijskoj medicini za specijaliste laboratorijske medicine, ali i druge liječničke specijalizacije s odgovarajućim kompetencijama. Sadržaj spornog Zakona je u suprotnosti s temeljnim pravima pacijenta na liječničku zdravstvenu skrb, načelima „Patient Safety“, Medical Act (definicija prema UEMS-u 2009.; Dokument ovdje.), dokumentu Europskih medicinskih udruga o središnjoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi (UEMS 2018.; Dokument ovdje.), Zakona o liječništvu (NN 121/03 i 117/08; Zakon o specijalističkom usavršavanju liječnika – u reviziji), te odgovarajućim zakonodavnim propisima u Europi prema kojima je liječnik specijalist nadležna i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim laboratorijem, primjenjuje stečene kompetencije u radu u medicinskom laboratoriju te donosi odluke o pretragama, tumačenju, prognozi i liječenju.

Zaključno, ukazujemo da je potrebno žurno povući Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03, uključujući i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti) te ostale vezane pravilnike (primjerice, Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti uz bolesnika (NN 34/05), Pravilnik o stručnom nadzoru nad obavljanjem medicinsko-biokemijske djelatnosti uz bolesnika i u liječničkoj ordinaciji (NN 118/09), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (NN 197/03), Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama (NN 63/19) koji izravno onemogućavaju liječnicima / liječnicima specijalistima pravni okvir primjene i rada sukladno suvremenim saznanjima medicinskih znanosti i svojih cjelokupnih znanja u zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj.

Ovaj problem diskriminacije liječnika u pružanju zdravstvene skrbi u Hrvatskoj podržali su na e-savjetovanju Ministarstva zdravstva za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (savjetovanje otvoreno 12.3.2020. - 11.4.2020.):
• Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Medicinski fakultet Osijek
• Hrvatska liječnička komora
• Prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
• Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ-a
• Hrvatsko društvo patologa i sudskih medicinara HLZ-a
• Hrvatsko društvo mladih liječnika HLZ-a
• Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju HLZ-a
• Hrvatsko društvo za kliničku citologiju HLZ-a
• Hrvatsko društvo za dječju neurologiju HLZ-a
• Hrvatsko društvo za transplantacijsku medicinu HLZ-a
• Hrvatsko reumatološko društvo HLZ-a
• Hrvatsko društvo za transfuzijsku medicinu HLZ-a.