02.12.2017.
Prof. dr. sc. Andrija Hebrang rekao je kako liječnicima neće biti bolje dok se temeljito ne ispravi financiranje zdravstvenog sustava, poglavito četvrt stoljeća star Zakon o zdravstvenom osiguranju koji dovoljno ne vrednuje liječničke usluge, i dok u glavama vladajućih zdravstvo ne postane prioritet. Glede toga je pesimističan, jer misli da je Hrvatska još u fazi rekonvalescencije od „teške bolesti“ koju je preboljela - Domovinskog rata – ali je pozdravio napore i inicijativu HLK-a da poboljša položaj liječnika u Hrvatskoj.
Dr. sc. Dario Nakić se složio da je prihodovna strana zdravstva rak rana sustava, i da pomaka neće biti dok bolnički sustavi ne počnu trošiti manje, što je izazvalo burnu reakciju sabornika koji se nisu s time slagali. Na njihovu stranu je stala dr.sc. Ines Strenja Linić kazavši da je država, a ne liječnici, generator velikih dugova, jer svake godine novac koji bi trebao ići za zdravstvo koristi za nešto drugo, s čime se složio i predsjednik HLK-a dr.sc. Trpimir Goluža. Neće biti bolje, smatra dr. Linić, dok Vlada neće imati dovoljno želje da nešto promijeni i dok država ne počne poštivati svoje zakone.
Dr. sc. Andro Vlahušić kazao je kako je nužna potpuna privatizacija zdravstva, jer nikakve poticajne mjere ministarstva ili lokalne zajednice neće zaustaviti liječnike da odu u inozemstvo ako im se ne omogući da dovoljno zarađuju. Naglasio je da hitno treba maknuti 500 liječnika iz kola hitne pomoći i staviti ih u sustav primarne zdravstvene zaštite.
Uključio se i gost predavač dr. Martin Balsan, glavni tajnik Liječničke asocijacije Malte, koji je kazao da je Malta prije 10 godina bila u istoj situaciji kao Hrvatska, s gotovo 50 posto liječnika koji su godišnje odlazili iz zemlje. Ali taj trend su do danas u potpunosti preokrenuli stavivši zadovoljstvo liječnika kao prioritet, i povukavši velika sredstva iz EU fondova za značajno povećanje plaća i edukaciju liječnika. No ništa se neće dogoditi, naglasio je, ako nemate jasne strateške ciljeve.
Na zanimljivom predavanju o komparativnoj analizi profesionalnog i društvenog statusa specijalista i specijalizanta u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji, dr. sc. Vanja Giljača i dr. med. Aron Grubešić kao glavnu prednost britanskog sustava ističu činjenicu da su doktori ekskluzivni vlasnici svog slobodnog vremena, i mogu raditi i u privatno vrijeme, dok u Hrvatskoj to nije moguće. Isto tako je specijalist u Britaniji, za razliku od Hrvatske, više savjetnik i menadžer u klinikama, koji nadzire i usmjerava rad specijalizanata i drugog osoblja, i tako ima energije i vremena promišljati i unaprijeđivati sustav.
U drugom dijelu Sabora HLK će večeras svojim najzaslužnijim članovima uručiti strukovne nagrade i Medalju struke - priznanje za izuzetna stručna ostvarenja koja su značajno unaprijedila zdravstvenu djelatnost u Hrvatskoj.