02.12.2017.
Činjenice i statistike s početka 2017. godine govore kako je od ulaska u EU iz Hrvatske otišlo 525 liječnika, a iz inozemstva ih je stiglo 30. Povećan je trend feminizacije u zdravstvu, jer muških doktora ima samo 37 posto u odnosu na kolegice, i u prosjeku su od njih stariji.
Trenutno u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, no važno je istaknuti kako će u sljedećih 10 godina u Hrvatskoj biti umirovljen najveći broj liječnika do sada, najmanje njih 4.000, no s time paralelno će na medicinskim fakultetima diplomirati i najveći broj doktora medicine do sada. Uz to se očekuje i neprekidan rast umirovljeničke populacije, kao i nastavak trenda odlaska mladih liječnika u inozemstvo.
Zaključak je Demografskog atlasa, stoga, da je krajnje vrijeme za izradu srednjoročnih planova i strategija kojima će se zaustaviti odlazak liječnika i ravnomjerno popuniti mjesta onih koji odlaze u mirovinu te zadovoljiti zdravstvene potrebe populacije koja će biti sve starija. A razlozi za odlazak liječnika nisu samo nedovoljno visoka plaća, nego i uvjeti rada.
„Ovaj Atlas je naš poklon hrvatskom društvu, koji upozorava odgovorne da trebaju biti promišljeni, jer se samo na osnovu točnih i objektivnih podataka mogu donositi prave politike i graditi bolje hrvatsko društvo. A ključni podatak koji čitamo iz njega je da naše zdravstvo i građani imaju šansu, jer će u narednih pet godina u Hrvatskoj diplomirati najveći broj mladih liječnika. Na nama je hoćemo li ih znati zadržati ili ćemo ih pustiti da budu vrijednost drugih naroda. Komora itekako radi da se u Hrvatskoj stvore uvjeti u kojima će mladi ljudi htjeti ostati i živjeti, i htjeti liječiti sve hrvatske građane“, rekao je predsjednik HLK-a dr.sc. Trpimir Goluža na predstavljanju.
Demografski atlas ukazao je i na druge probleme u zdravstvu. U tri specijalističke kategorije postoji vrlo nepovoljan omjer starijih kolega specijalista u odnosu na mlade specijalizante. Nedostaje liječnika primarne medicine u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji, dok u čitavoj Hrvatskoj kronično fali ginekologa i pedijatara na razini primarne zdravstvene zaštite, a postojeći su preopterećeni prevelikim brojem pacijenata.
U istočnoj zdravstvenoj regiji liječnici odrađuju veći broj prekovremenih sati od kolega u drugim zdravstvenim regijama, što bi moglo ukazivati na nedostatak kadra u istočnoj Hrvatskoj.
Više od polovice liječnika koji su radili prekovremeno u javno-zdravstvenom sustavu imalo je preko 250 sati prekovremenog rada godišnje. Isto tako je posljednjih godina znatno povećan broj liječnika specijalista koji nastavljaju raditi i nakon doba za umirovljenje, što je posljedica nedostatka mladog kadra, ali to nije rješenje za spas hrvatskog zdravstvenog sustava, naglasio je dr. Goluža. Kako bi nastavila pomagati u procesu reforme zdravstva, Komora namjerava osnovati odjel za analitiku i medicinsku demografiju, koji će sustavno prikupljati sve podatke o liječničkoj profesiji.
Demografski atlas hrvatskog liječništva nastao je suradnjom Komore s demografskim stručnjacima, ali i brojnim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, koju je omogućio razvoj Komorinog integriranog informacijskog sustava.