03.11.2023.
Biti liječnik/liječnica koji voli svoj posao, želi ga obavljati savjesno i profesionalno, biti ljubazan, susretljiv i empatičan bez plaćanja visoke cijene svog mentalnog zdravlja, vlastitog privatnog života i fizičkog zdravlja, postaje sve teže.
Od specijalizantskih programa punih nelogičnosti i “tako smo i mi radili pa ćete i vi”, preopterećenih specijalista koji odrađuju neljudske satnice i normative u svojim ambulantama i odjelima, do pandemije koja je za sobom ostavila more premorenih i izgorenih profesionalaca uz još dulje „liste“ čekanja.
Od liječnika se i dalje, sve više, očekuje da se skrbe o pacijentima prema svim moralnim, etičkim i profesionalnim standardima te da pri tom ne griješe, da nemaju propuste, streme k izvrsnosti, ulažu u svoje znanje i vještine, educiraju se, rade zakonom zabranjene 24-satne smjene, dežuraju pet puta u 14 dana jer su bili na godišnjem odmoru, a da ih pritom rijetko tko pita kako su oni. A to ima izravne posljedice na pacijente – njihovu sigurnost, mogućnost pogreške, rizik tužbe, kvalitetu zdravstvene skrbi kao i nezadovoljstvo pristupom i liječenjem (1).
Formalna edukacija uspješno zataškava sve stresore ove profesije, ne nudeći nikakve alate ni pomoć liječnicima svih generacija u nošenju s pritiscima, propustima i greškama koje svi imaju tijekom karijere, nekritičnim pacijentima i obiteljima, agresijom, komunikacijom s članovima tima. Podrazumijeva se da je onaj tko je upisao medicinu svjestan u što se upustio i da će se već s vremenom nekako snaći i ojačati. Nitko nam nije rekao da smo samo ljudi koji imaju svoje kapacitete - fizičke, emocionalne i mentalne - sve osobine čovjeka, a ne superheroja.
Kad se ovoj profesiji dodaju roditeljstvo, egzistencijalna pitanja poput stambenog zbrinjavanja, krediti, brak ili partnerstvo te sve druge životne uloge i društvena očekivanja (posebice u žena) - život može postati sve samo ne ono što smo priželjkivali i u što smo uložili jako puno.
Podaci nažalost pokazuju da se NE snalazimo uvijek najbolje. Dobrobit liječnika (engl. wellbeing) prepoznata je u puno većim i uređenijim zdravstvenim sustavima kao ključan element preživljavanja i održavanja kvalitetne zdravstvene skrbi, s obzirom na to da je incidencija sindroma izgaranja, općenitog nezadovoljstva, gubitka motivacije, lošeg balansa privatnog i poslovnog života među liječnicima nemilosrdna. Stopa suicida dvostruko je veća, kao i odustajanje od profesije (2).
Iako je sindrom izgaranja, preopterećenosti i nezadovoljstva prvenstveno problem sustava, njegove organizacije i upravljanja, individualna pomoć liječnicima i liječnicama coachingom nalazi posljednjih nekoliko godina svoj put u svijetu uz sjajne rezultate.
Coaching se vrlo dugo i uspješno koristi u poslovnom i sportskom svijetu, ali tek nedavno i u medicini, prvenstveno u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji, gdje postoje liječničke coaching federacije. Riječ coach, kako je danas koristimo, potječe iz 1830. godine i sveučilišta u Oxfordu gdje je označavala tutora koji je pomagao studentima za pripremu ispita. Iz toga je oko 1860. potekao sportski coaching, kod nas trening, koji je danas u cijelom svijetu neizostavan proces u ostvarivanju vrhunskih sportskih rezultata.
Prema definiciji Međunarodne coaching federacije (ICF) coaching je partnerski odnos s pojedincem u kojem se kreativnim i misaono izazovnim procesom postiže maksimalan osobni i profesionalni potencijal (3). Cilj je coachinga osnažiti pojedinca te pomoću razgovora i stvaranja sigurnog prostora da osoba bude “ono tko zaista jest”, raznih tehnika i alata provesti od trenutačnog do željenog stanja sukladno njegovim/njezinim temeljnim životnim vrijednostima, uspostaviti nadzor nad svojim životom i postići privatnu i profesionalnu ispunjenost. Svi mi imamo ciljeve koje želimo ostvariti, izazove koje želimo nadići i razdoblja kada se osjećamo „zaglavljeno“. Coaching pomaže procesuirati osjećaje, osvijestiti vlastite emocionalne kapacitete i naučiti njima upravljati, reducira stres, vraća motivaciju i podržava osobu na putu željene promjene na način da s coachem (trenerom) zajedno traži vlastite odgovore.
Dobrobiti coachinga za profesionalni i privatni život liječnika potvrđuju i istraživanja. U veljači 2023. objavljen je najveći dosad pregledni članak koji je obuhvatio 14 randomiziranih kontroliranih istraživanja (od 1 756 ukupno objavljenih) s 1 099 ispitanika. Osim poboljšanja opće dobrobiti, stres i simptomi izgaranja na poslu bili su signifikantno smanjeni, dok je balans privatnog i poslovnog života bio značajno bolji, kao i otpornost, zadovoljstvo poslom i privatnim odnosima. Prosječan broj coaching sesija u uključenim istraživanjima bio je svega 5,5 sati, što samo potvrđuje učinkovitost i brzinu procesa. Više od 85 % liječnika se izjasnilo da bi izabralo kolegu liječnika za coacha jer hodaju u “istim cipelama”, prošli su isti put edukacije i iskustvo rada u zdravstvenom sustavu. Više od 96 % liječnika bi preporučilo takvu vrstu rada na sebi i drugim kolegama (4).
Zaključno, iako smo kao liječnici trenirani da je traženje pomoći slabost i da je “stisni i guraj” poželjan modus operandi, coaching uistinu ima moć promjene, prvenstveno vlastitih mentalnih sklopova stvorenih odgojem, društvenom okolinom i sustavom školovanja koji nas ograničavaju da živimo život i ovu profesiju onako kako to želimo. Ključno je da promjenu želimo, da se prestanemo vrtjeti u krugu okrivljavanja sustava, šefova, rasporeda, kolega i pacijenata za vlastito nezadovoljstvo. U krugu naučene bespomoćnosti. Jer najbolje od sebe možemo dati svojim obiteljima i pacijentima kad smo i sami dobro.
marija.zeneumedicini@gmail.com
Instagram profil: zene_u_medicini
LITERATURA:
1. Wallace JE, Lemaire JB, Ghali WA. Physician welness: a missing quality indicator. Lancet. 2009;374(9702): 1714-1721.
2 Liselotte N., Tait D et al. Effect of a Professional Coaching Intervention on the Well-being and Distress of PhysiciansA Pilot Randomized Clinical Trial. JAMA Intern Med. 2019;179(10):1406-1414.
3. International Coaching Federation, tps://coachingfederation.org/about – pristupljeno 27.6.2023.
4. Boet S, Etherington C et al. Impact of coaching on physician wellness: A systematic review PLoS One. 2023; 18(2): e0281406
Priredila Anna Mrzljak. Članak je objavljen u Liječničkim novinama br. 222.