„Ključno je istaknuti da činjenica da čak 74 % građana podržava donošenje posebnog zakona za liječnike jasno potvrđuje kako građani razumiju da dostupnost zdravstvene skrbi direktno ovisi o zadržavanju postojećih i zapošljavanju novih liječnika, naročito u deficitarnim dijelovima sustava poput primarne zdravstvene zaštite ili u manje atraktivnim sredinama. Zahvalni smo građanima na njihovoj podršci, a ovaj zakon donosi i rješenja za zadržavanje liječnika upravo u deficitarnim područjima“, objašnjava doc. dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a.

U Liječničkoj komori ističu kako će, nakon Vladine odluke o korekciji koeficijenata za liječnike koja se očekuje ovog tjedna, sljedeći test vjerodostojnosti Vlade biti slanje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika u prvo čitanje u Sabor. Naime, na travanjskom sastanku s premijerom Plenkovićem liječnici su dogovorili kako će se ovaj zakon pripremati istovremeno sa Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama te se shodno tome očekuje i istovremeno slanje oba zakona u saborsku proceduru do ljetne stanke.

87 % građana podržava povećanje liječničkih plaća

Ipsosovo istraživanje je pokazalo iznimno visoku podršku povećanju liječničkih plaća. Skoro 9 od 10 građana (87 %) podržava povećanje plaća liječnicima.

Podsjetimo, Skupština Hrvatskog liječničkog sindikata donijela je odluku o štrajku. Imajući u vidu dogovor s premijerom o ispunjavanju liječničkih zahtjeva Glavni odbor Sindikata je zatim odgodio donošenje odluke o pokretanju štrajka. Daljnje odluke liječnika ovisit će o potezima Vlade tj. o njihovom ispunjavanja dogovorenih zahtjeva krovnih liječničkih organizacija. Inače, liječnici su prilikom prvih najava štrajka jasno rekli da će tijekom mogućeg štrajka biti zdravstveno zbrinuti hitni bolesnici, djeca i oboljeli od zloćudnih bolesti.

71 % građana podržava štrajk liječnika

Posebno je zanimljivo da je podrška mogućem štrajku liječnika kod građana iznimno visoka. Njih 71 % podržava štrajk liječnika, a isti postotak smatra da ga Vlada nema pravo zabraniti. Sedam posto građana ne zna odgovor na pitanje o podršci štrajku, dok ih 20 % ne podržava štrajk. Tek 16 % građana smatra da Vlada ima pravo zabraniti štrajk. Istraživanje je pokazalo kako najveću podršku štrajku, od čak 77 %, daju umirovljenici.

Građani, s čak 86 %, vrlo snažno podupiru i primjenu vremensko-kadrovskih normativa rada liječnika što bi liječnicima omogućilo više vremena za pacijente. „Anketa je pokazala ono što smo mi liječnici vidjeli na svojim radnim mjestima, u našim ordinacijama, na odjelima kao i na prosvjedu SOS za zdravstvo koji smo organizirali u ožujku. Građani razumiju utemeljenost naših zahtjeva i podržavaju ih. I njima je jasno da je sadašnja situacija u javnom zdravstvu neodrživa i da bez zadovoljnih liječnika nema niti zadovoljnih pacijenata“, naglašava Luetić.

Tko je odgovoran za liste čekanja?

Građani za duge liste čekanja odgovornim smatraju podjednako Vladu i Ministarstvo zdravstva (39 %), dok su na trećem mjestu (22 %) ravnatelji zdravstvenih ustanova, pokazalo je istraživanje. Očito je da su upravljanje i organizacija sustava kronična bolest hrvatskog zdravstva.
Naime, tek 11 % građana smatra liječnike odgovornima za duge liste čekanja.

Istraživanje je za Hrvatsku liječničku komoru na uzorku od 603 ispitanika u razdoblju od 12. do 23. travnja provela agencija Ipsos.