Dakle, te 2013. godine upisana je prva generacija studenata medicine kojima staž nije obvezan, a koji će kroz petnaestak dana dobiti diplome medicinskih fakulteta s kojima se upisuju u članstvo Hrvatske liječničke komore i dobivaju odobrenje (licencu) za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti. U posljednjih šest godina većina studenata medicine nije bila zadovoljna ukidanjem pripravničkog staža smatrajući da im je neophodan u stjecanju praktičnih znanja i vještina koje na fakultetu, kako su isticali, nisu stekli u dovoljnoj mjeri. Za pripravnički staž u trajanju od najmanje šest mjeseci zauzimala se i Hrvatska liječnička komora.

Dr. Luetić: Staž je bio dobar tranzicijski period između studija i statusa doktora medicine

U svojim prijedlozima koje je uputila u javno savjetovanje na Pravilnik, HLK je upozorila kako ukidanje pripravničkog staža ne predstavlja održiv model jer ne nudi odgovarajuću zamjenu niti kompenzacijsku mjeru, kako u razdoblju šestogodišnjeg studija tako ni u sklopu kasnijeg specijalističkog usavršavanja.
U povodu donošenja Pravilnika koji će za nekoliko dana stupiti na snagu, predsjednik HLK-a dr. sc. Krešimir Luetić podsjetio je da je Komora još 2016. Ministarstvu zdravstva uputila prijedlog da se staž vrati, odnosno da Hrvatska u notifikacijskom procesu sa svim članicama EU ispregovara ponovno uvođenje staža. Staž je dobar tranzicijski period između studija i statusa doktora medicine. Predlagali smo da se vrati na deset do 12 mjeseci, ali i da se njegov sadržaj promijeni kako bi u tom razdoblju mladog liječnika pripremili na ono što ga potencijalno čeka i da nakon završenog pripravničkog staža može samostalno raditi i ako nije otišao na specijalizaciju gdje će biti pod nadzorom svog mentora. Kada se Hrvatska obvezala ukinuti staž ona se obvezala u studij medicine, u šestu godinu, inkorporirati stjecanje praktičnih znanja i vještina. Te predradnje nismo uspjeli napraviti u dovoljnoj mjeri, a o tome svjedoče i rezultati ankete studenata Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji su se u 90 posto slučajeva izjasnili da su protiv ukidanja pripravničkog staža.
Kao mjesta na kojima bi takvi liječnici sa završenim pripravničkim stažom mogli raditi dok čekaju specijalizaciju su ambulante obiteljske medicine, u hitnoj medicini i u turističkim ambulantama.
Osvrčući se na odredbu Pravilnika po kojemu rad pod nadzorom mentora nije obvezan dr. Luetić navodi da je liječništvo visoko regulirana profesija te da odluka hoće li se, ili neće odlučiti za rad pod mentorstvom, ne bi smjela biti ostavljena na razini osjećaja mladog liječnika koji je tek diplomirao i njegove odluke je li spreman ili nije za samostalan rad. Rad liječnika reguliran je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o liječništvu, u konačnici i Kaznenim zakonom, koji za razliku od europskih država (osim u Sloveniji) prepoznaje kaznenu odgovornost za nesavjesno liječenje. I to mladim kolegama izaziva strah kod ulaska u rad u zdravstveni sustav. Zbog svega navedenoga predlagali smo i zauzimali smo se za obavezan pripravnički staž od minimalno šest mjeseci koji bi bio strukturiran na način da bi se po dva mjeseca odrađivao u bolničkom sustavu, sustavu obiteljske i u hitnoj medicini. Po završetku bi mladi liječnici dok čekaju specijalizaciju, mogli raditi po izboru na radilištima gdje postoji potreba i na onima koja ih zanimaju za dalje usavršavanje. To na primjeru znači, ako netko želi biti sekundarac na kardiokirurgiji neka bude kako specijalizaciju ne bi čekao kod kuće. Sav taj rad bi im se na koncu uvrstio u specijalizaciju kako ne bi izgubili na vremenu. Takav model je životan i logičan, ocijenio je predsjednik Komore dr. Luetić.

Na prihvaćeni Pravilnik u javnom je savjetovanju pristiglo 189 prijedloga i primjedaba, no predlagatelj je prihvatio tek nekoliko koje bitno nisu utjecale na predloženi sadržaj koji je konačno i usvojen. Pravilnik možete pročitati ovdje.